Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti sektoru stanovništva krajem svibnja iznosili su 118,1 mlrd. kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili blagi rast od 146 mil. kuna (0,1%) krediti stanovništvu nastavili su jedanaesti mjesec zaredom bilježiti pad na godišnjoj razini. Tako su u odnosu na prošlogodišnji svibanj, ukupni krediti stanovništvu niži za čak 10,2 mlrd. kuna odnosno 8%. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, niži su za 6,4 mlrd. kuna ili 5,1%...
Razduživanje sektora stanovništva snažno je podržano i učincima prisilne CHF konverzije. Posljedično su se stambeni krediti, koji čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44%) krajem svibnja spustili na 52,4 mlrd. kuna. U odnosu na prethodni mjesec niži su za 119 mil. kuna (0,2%) dok su u usporedbi s istim mjesecom lani niži za 9,4 mlrd. kuna (15,2%). Stoga u valutnoj strukturi stambenih kunskih kredita s valutnom klauzulom (VK), od konca prošle godine značajno raste udio kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad. Tako su krajem svibnja ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 42,7 mlrd. kuna što je za preko 8 mlrd. kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 23,2%). U odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili dvoznamenkasti relativni rast od 19,2% (6,9 mlrd. kuna). Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem svibnja spustili na 2,1 mlrd. kuna što je 20,3 mlrd. kuna manje u odnosu na lanjski svibanj (godišnji pad od preko 90%). U odnosu na prosinac prošle godine, niži su za 15,5 mlrd. kuna (88,2%).
Važno je naglasiti da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od 63%, stoga je jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 1,2% odnosno 7,7% godišnje) dodatno utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.
Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu (34%) pripada skupini gotovinskih nenamjenskih kredita koji su krajem svibnja dosegnuli 40,2 mlrd. kuna. U odnosu na prethodni mjesec viši su za 241 mil. kuna (0,6%) dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od gotovo 800 mil. kuna (2%). Također, u odnosu na kraj prošle godine, gotovinski nenamjenski krediti viši su za 426 mil. kuna (1,1%). Gotovinski nenamjenski krediti su ujedno i jedina skupina kredita stanovništvu koja bilježi rast na godišnjoj razini. Drugim riječima, godišnjem padu ukupnih kredita sektoru stanovništva pridonijele su sve preostale komponente kredita prema namjeni: potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima.
"Obzirom na veću osviještenost (i averziju) klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u narednim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji od strane sektora stanovništva", objavili su RBA analitičari.
