Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem svibnja iznosila je 266,7 mlrd. kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita (za 15,1 mlrd. kuna ili 5,3%) koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. S druge strane, u svibnju je prvi puta od rujna prošle godine zabilježen rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini (za 500 mil. kuna ili 0,2%) dok su u odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti niži za 7,7 mlrd. kuna (2,8%)...
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji je u promatranom mjesecu zabilježio snažan godišnji pad kredita od preko 10 mlrd. kuna odnosno 8% (na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već jedanaesti mjesec zaredom). Inače, krediti kućanstvima krajem svibnja su iznosili 118,1 mlrd. kuna čineći udio od preko 44% u ukupnim kreditima dok su odnosu na prethodni mjesec blago porasli za 145,5 mil. kuna (0,1%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 6,4 mlrd. kuna ili 5,1%.
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 88,9 mlrd. kuna. Premda su u odnosu na travanj zabilježili mjesečni rast od 236 mil. kuna (0,3%) na godišnjoj razini su krediti poduzećima niži za 3,4 mlrd. kuna odnosno 3,7% (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012. godine). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima viši su za 1,7 mlrd. kuna ili 1,9%.
Četvrti mjesec zaredom krediti središnjoj državi bilježe pad na godišnjoj razini koji je u svibnju iznosio 2,9%. Uz mjesečni rast od 0,3% krajem svibnja ove godine ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 50,9 mlrd. kuna čineći 19% udjela u ukupnim kreditima.
Obzirom da se krajem promatranog mjeseca 68% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,2% odnosno 7,7%).
"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", objavili su RBA analitičari.
