Menu
Dok europska središnja banka u nastojanju da potakne gospodarstvo tiska novac po uzoru na američku, on je jeftin i lako dostupan. Zato Hrvatska nije izgubila nedavnim neuspješnim zaduživanjem u Londonu- jer se ovih dana zadužila za 6 milijardi kuna na domaćem tržištu - gotovo dvostruko jeftinije, po povijesno najnižim kamatama. Uz hrvatske banke, državne su obveznice kupili i obvezni mirovinski fondovi...
Ministar financija Zdravko Marić iznimno je zadovoljan uvjetima zaduživanja koje je postigao na domaćem tržištu.
Nova je obveznica, kaže, zamijenila staru, dvostruko skuplju, pa je ušteda u proračunu 100 milijuna kuna kamata. Nije isključeno još jedno zaduživanje na iznimno likvidnom domaćem tržištu, umjesto na inozemnim, uzdrmanim Brexitom.
Proteklih dana zasipaju nas optimistične vijesti o padu razine duga i jeftinom zaduživanju, no je li to sve tako dobro i trebamo li se veseliti kad se jeftino zadužujemo? Stanje duga i novo jeftino zaduživanje u središnjem Dnevniku komentirao je ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum.
"Smanjenje razine javnog duga je samo spoj spretnih i sretnih statističkih okolnosti na kraju prvog kvartala koje su danas anulirane. Javni dug ponovo raste. Lijepo je čuti da je cijena novog zaduženja „samo" 2,85% (toliki je prinos) i da je on rekordno nizak i da je puno manji od prinosa na obveznice koje je Hrvatska izdala prije samo četiri mjeseca (onaj je bio 3,99%), ali ona je bila na 10 godina pa ne treba miješati kruške i jabuke", kazao je Kardum.
"Tužna činjenica je da smo se ove godine za potrebe plaćanja raznih dospjelih dugova i financiranje proračunskog manjka već zadužili za 10 milijardi kuna i da ni to neće biti dovoljno do kraja godine. Nove obaveze dospijevaju već krajem kolovoza (specijalni trezorski zapisi oko 1 milijarde eura), a potom vjerojatno i nove obveznice u rujnu", mišljenja je Kardum.
Koliko god se „povoljno" zaduživali, javni dug i dalje raste, smatra Kardum. Statistiku zaduživanja u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a pogledajte u videoprilogu.
