U travnju nastavljen trend godišnjega pada kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem travnja iznosili su 68,9 mlrd. kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast za 975 mil. kuna (1,4%), u travnju je nastavljen trend njihovog pada na godišnjoj razini koji je neprekidno prisutan još od svibnja 2012. godine. Tako su ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije poduzeća krajem promatranog mjeseca bili niži za 2,4 mlrd. kuna odnosno 3,4% u odnosu na travanj 2015. godine. No u usporedbi s koncem prošle godine, viši su za 1,6 mlrd. kuna, a razmjerno snažan rast od 2,4%, prema informacijama HNB-a, dobrim dijelom je posljedica zaduživanja jednog velikog trgovačkog društva u prvom ovogodišnjem tromjesečju...

Distribucija kredita poduzećima pokazuje da je mjesečni rast prvenstveno predvođen rastom kredita za obrtna sredstva koji su krajem travnja iznosili 37,6 mlrd. kuna te su u odnosu na prethodni mjesec viši za 784 mil. kuna (2,1%). Također, u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva viši su za 2,3 mlrd. kuna (6,6%). Međutim, na godišnjoj razini u ovoj skupini kredita potvrđen je trend razduživanja te su u travnju krediti poduzećima za obrtna sredstva za 665 mil. kuna niži u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od 1,7%).

U istom promatranom mjesecu ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,2 mlrd. kuna te su uz mjesečni rast od 191 mil. kuna (0,6%) zabilježili snažan pad na godišnjoj razini od preko 1,7 mlrd. kuna (5,3%). Također, u ovoj skupini kredita zabilježen je pad i u odnosu na kraj prošle godine (za 709 mil. kuna odnosno 2,2%).

Obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) pokazuju kontinuirani pad na godišnjoj razini koji je prisutan od sredine 2012. godine. Međutim, razduživanje poduzeća prema domaćim bankama jednim dijelom je supstituirano njihovim zaduženjima na inozemnim tržištima. Dodatni poticaj mogao bi proizići iz nastavka ESB-ovog programa monetarnog popuštanja koji podržava iznimno visoku likvidnost na inozemnim financijskim tržištima, objavili su RBA analitičari.