Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem travnja iznosila je 266,2 mlrd. kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita (za 14,9 mlrd. kuna ili 5,3%) koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. Također, u travnju je zabilježen i pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini (za 421 mil. kuna ili 0,2%) dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 8,2 mlrd. kuna (3%)...
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji su u promatranom mjesecu zabilježili snažan godišnji pad kredita od preko 10 mlrd. kuna odnosno 7,8% (na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već deseti mjesec zaredom). Inače, krediti kućanstvima krajem travnja su iznosili 118 mlrd. kuna čineći udio od preko 44% u ukupnim kreditima, te su u odnosu na prethodni mjesec niži za 348 mil. kuna (0,3%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima su niži za 6,5 mlrd. kuna ili 5,3%.
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 88,7 mlrd. kuna. Premda su u odnosu na ožujak zabilježili mjesečni rast od 743 mil. kuna (0,8%) na godišnjoj razini su krediti poduzećima niži za 3,7 mlrd. kuna odnosno 4% (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012. godine). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima viši su za 1,4 mlrd. kuna ili 1,6%.
Treći mjesec zaredom krediti središnjoj državi bilježe pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (u travnju 1% odnosno 2,3%). Krajem travnja iznosili su 50,7 mlrd. kuna čineći 19% udjela u ukupnim kreditima.
Obzirom da se krajem promatranog mjeseca preko 68% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,5% odnosno 5,7%).
Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. U uvjetima padajućih tržišnih kamatnih stopa, potencijalni zajmoprimci očekuju još povoljnije uvjete kreditiranja u budućnosti pa se suzdržavaju od sklapanja novih ugovora čime se produžuje razdoblje snižene potražnje za kreditima. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu, objavili su RBA analitičari.
