Menu
Dugo najavljivani američki planovi za izvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu počeli su se realizirati. Prva isporuka obavljena je u portugalsku luku Sineš, a stručnjaci tvrde da američki plin na europskom tržištu, gdje je dosad glavnu riječ vodio ruski Gazprom, donosi nova pravila igre i, najvjerojatnije, plinski rat SAD-a i Rusije...
Početak novog doba, tako su američki dužnosnici najavili prvu isporuku plina Europi. SAD očekuje da će Stari kontinent postati veliko tržište za američki ukapljeni plin.
"SAD je do početka eksploatacije plina iz škriljevca bila zemlja uvoznik plina, međutim kako su se pojavile veće količine, njihovi uvozni terminali su se pretvorili u izvozne i kroz njih bi plin trebao dolaziti u Europu", kaže naftni konzultant Davor Štern.
Američkog plina iz škriljevca sada ima u izobilju, a u Europi je već 15-ak LNG terminala koji mogu prihvaćati američke brodove. U planu ih je još toliko, među njima i naš u Omišlju.
Štern očekuje da će se tu pojaviti zdrava konkurencija preko čega bi Hrvatska i okolne države mogle dobivati jeftiniji plin.
Ruski Gazprom dosad je gospodario europskim plinskim tržištem i monopolistički određivao cijenu. I sama najava ulaska američkog plina prisilila je ruskog diva na snižavanje cijene plina. Poljska je prva zemlja koja je najavila da neće produljiti ugovor o isporuci ruskog plina.
"Svatko ima pravo izabrati kako će kupovati plin. Podsjećam da su nedavno tražili veću količinu plina. Mi nećemo poduzeti nikakve mjere, ugovor je još valjan", poručio je Alexander Medvedev, zamjenik izvršnog direktora Gazproma.U konačnici američki plin iz škriljevca zbog transporta i troškova njegova sažimanja cjenovno ne može konkurirati ruskom. Pitanje je, hoće li Europa kupovati skuplji američki plin ako Rusi znatno sruše cijenu!? No ekonomska priča ima i geopolitičke konotacije.
"Nije tu samo pitanje čiste cjenovne konkurencije. Dakle, tu ima i puno politike. Ako je cijena iole podnošljivo usporediva, u tom slučaju nema dileme. A ako je cijena jako različita, a politički razlozi isplivaju na površinu, opet je svašta moguće", objašnjava Igor Tabak, vanjskopolitički analitičar portala Obris.org.
Gazprom je dosad opskrbljivao Europu s 30 posto plina, Njemačku s čak 50 posto. Njemačka pokušava sagraditi i Sjeverni tok II iako je obustavljen Južni tok od kojeg su korist trebale imati južnoeuorpske zemlje. Plinski rat SAD-a i Rusije pitanje je vremena, što zemljama uvoznicama svakako ide naruku, piše HRT.
