Menu
Reakcija ruskih vlasti na krizu koja je mogla biti veoma teška pokazuje da je Rusija očito naučila lekcije prošlosti, piše analitičar Yossi Dayan za britanski list Telegraph...
"Rusija se suočava s dva osnovna problema: ekonomskim sankcijama i niskom cijenom nafte. Međutim, upravo ova dva faktora istovremeno potiču zemlju na reforme koje bi trebale značajno ojačati njezinu ekonomiju. Možda to zvuči paradoksalno, ali jeftina nafta u kombinaciji sa sniženjem vanjskog duga, uvjetovanog sankcijama, dali su snažan poticaj reformama", navodi se u tekstu.
Kao najvažniju odluku ruskih vlasti analitičar navodi prelazak na slobodni tečaj rublja u studenom 2014. godine. "Tako je valuta poslužila kao štit koji je ekonomiju zaštitio od većeg dijela reakcija tržišta na krizu", piše list. To je stabiliziralo vanjski dug zemlje, ali je, doduše, dovelo do rasta cijena i smanjenja životnog standarda. "Inflacija, koja je 2014. godine iznosila 11,4 posto, 2015. je dosegnula 12,9 posto. Međutim, ove godine se očekuje njezin pad na 7%, a sljedeće godine na 6,1 posto."
Čak su i sankcije imale pozitivne makroekonomske i financijske učinke. One su dovele do smanjenja ruskog vanjskog duga za 30% u posljednjih godinu i pol dana: sredinom 2014. godine vanjski dug Rusije je iznosio 733 milijarde dolara, a početkom 2016. godine 515 milijardi dolara. Osim toga, piše Telegraph, sankcije su dovele i do raščišćavanja bankarskog sektora i do pooštravanju bankarskih regulativa.
Analitičar očekuje da će ruske vlasti nastaviti odgovornu politiku i da sljedeća faza reformi neće biti izazvana vanjskim faktorima, već voljom samih Rusa ,prenosi RBTH.
