Menu
Prema prvoj procjeni bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju zabilježio je realni godišnji rast od 2,7%. U odnosu na posljednje tromjesečje 2015. godine (prema sezonski prilagođenim podacima) BDP se vratio k pozitivnim vrijednostima zabilježivši rast od 0,6%...
Unatoč tome što je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju došao od strane izvoza roba (koji je zabilježio godišnji rast od 9,4%), doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Potonje je posljedica razmjerno snažnog uvoza roba i usluga koji je u odnosu na prvo tromjesečje lani porastao za 6,1%. U istom promatranom tromjesečju, izvoz usluga je usporio godišnju stopu rasta na 4,6%.
U skladu s već objavljenim visokofrekventnim pokazateljima, domaća potražnja dala je pozitivan doprinos ostvarenoj stopi realnog rasta BDP-a u prvom tromjesečju (2,8 postotnih bodova). Pritom je najsnažniji pozitivan utjecaj došao od osobne potrošnje kućanstava koja je u promatranom razdoblju zabilježila realni godišnji rast od 3,1%. Oporavak osobne potrošnje podržan je blagim porastom zapošljavanja (na što upućuju posljednji podaci o broju osiguranika HZMO-a) i nominalnih plaća, što uz izostanak inflacije i smanjivanje kamatnih stopa na kredite omogućava rasterećenje osobnog dohotka potrošača.
Ohrabruje i godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital koje su četvrto tromjesečje zaredom ubrzale godišnji rast (4,3% u odnosu na isto tromjesečje lani). Navedena realna stopa godišnjeg rasta najviša je od trećeg tromjesečja 2008. Također, i komponenta državne potrošnje nastavila je (peti mjesec zaredom) s pozitivnim stopama godišnjeg rasta. Podržana izostankom inflacijskih pritisaka, zabilježila je realni rast od 0,6% u odnosu na isto razdoblje lani.
Prema proizvodnoj metodi rast bruto dodane vrijednosti iznosio je realnih 2,7% podržan prije svega rastom prerađivačke industrije (8,9%) te rastom u djelatnosti trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (4,8%). U prvom ovogodišnjem tromjesečju zamijećen je i oporavak u djelatnosti građevinarstva koje je zabilježilo pozitivnu stopu realnog godišnjeg rasta od 3,1%. Iako naša predviđanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu značajnijih pozitivnih pomaka, očekujemo zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu odnosno stabilizaciju na iznimno niskim razinama, obzirom da posljednji pokazatelji očito upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno.
"Na razini cijele 2016. godine i dalje ostajemo pri procjeni realnog rasta od 1,5% s naglaskom da kratkoročno postoji pozitivan rizik da isti dosegne razinu od 2% osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19% BDP-a. Naime, u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj. S druge strane, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja", objavili su RBA analitičari.
