Tko će na kraju uložiti u plutajući LNG terminal?

Nakon dva desetljeća obećanja nazire se kraj priče o terminalu za ukapljeni plin na Krku...

Iz tvrtke LNG Hrvatska potvrdili su da su zanimanje za taj projekt iskazale ugledne kompanije iz cijelog svijeta, no zbog ugovora o povjerljivosti podataka, zasad ne mogu ni potvrditi, ni demantirati nagađanja da će u izgradnji kopnenog terminala sudjelovati tri velika europska investitora, s kojima bi se razgovaralo i o izgradnji manjeg, plutajućeg terminala, kojemu je prioritet dala hrvatska Vlada, piše HRT.

Kanadska grupacija, koju vodi Franjo Luković, ispala je, čini se, iz igre. Europa je za pripremne radove dala 5 milijuna eura. Navodno su za kopneni terminal zainteresirane tri velike europske grupacije. Riječ je o europskom energetskom investicijskom fondu, španjolskom vlasniku LNG terminala i konzorciju koji drži litavski plutajući terminal. Projekt je, kažu, na popisu prioriteta Unije. No, hoće li plutajući, a onda i kopneni terminal za prirodni ukapljeni plin doista biti rješnje za sve naše energetske probleme?

Stručnjak koji se godinama bavi tom problematikom ističe da nema ništa protiv, no pita se tko će biti kupci plina. Jer, dodaje, za Hrvatsku i regiju dovoljan bi bio samo plutajući terminal. "On može biti dobrodošao za vršna opterećenja, ali da se kompkletna strategija, energetska, što se tiče plina rješava LNG-em, ja mislim da je to iluzorno očekivati", rekao je akademik Mirko Zelić.

Plutajući, ili kopneni terminal, nakon desetljeća iščekivanja, dvojbe nema - svaki terminal daje nam geopolitičku prednost i energetsku stabilnost.