Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj među najvišima u EU

Prema posljednjim podacima Eurostata (u skladu s metodologijom LFS / Anketa o radnoj snazi), u veljači je broj nezaposlenih u EU iznosio 21,7 milijuna uz prosječnu stopu nezaposlenosti koja je zabilježila mjesečnu stagnaciju na razini od 8,9%. Premda je zamjetan trend pada stope nezaposlenosti u zemljama EU tijekom posljednje tri godine, isti je posljedica neujednačenog kretanja gospodarskog ciklusa u pojedinim zemljama članicama. U odnosu na isti mjesec pretkrizne 2008. godine stopa nezaposlenosti u EU je porasla za 2,1 postotni bod...

Međutim, važno je istaknuti da posljednji podaci o stopi nezaposlenosti ukazuju na značajno produbljenje razlika među zemljama članicama u odnosu na razdoblje prije krize. Tako je prema sezonski prilagođenim podacima, stopa nezaposlenosti za Hrvatsku u veljači iznosila 15,1%. Hrvatska se tako pozicionirala na visokom trećem mjestu po visini stope nezaposlenosti u EU (nakon Grčke i Španjolske).

U odnosu na isti mjesec pretkrizne 2008. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj se značajno povećala za 5,6 postotnih bodova. Premda je istovjetan trend zabilježen i u drugim usporedivim zemljama, činjenica je da je isti bio značajno slabijeg intenziteta (u Sloveniji za 3,5pb, u Bugarskoj 1,2pb, u Rumunjskoj 0,9pb). S druge strane, Slovačka je u veljači ove godine imala stopu nezaposlenosti kao i u istom mjesecu 2008. godine dok se primjerice u Češkoj ista spustila blago ispod prosječne stope nezaposlenosti kakva je zabilježena u veljači 2008. godine.

Šestogodišnja recesija uz sporu prilagodbu tržišnom gospodarstvu posljedično su rezultirali značajnim produbljenjem razlika u stopi nezaposlenosti između Hrvatske i usporedivih zemalja. Tako je razlika u stopi nezaposlenosti između Hrvatske i EU porasla s 2,7 postotnih bodova (koliko je iznosila u veljači 2008. godine) na 6,2 pb u veljači ove godine. Daleko zamjetnije razlike vidljive su, primjerice u usporedbi sa zemljama poput Češke, Slovačke, Rumunjske i Bugarske čija je stopa nezaposlenosti zabilježila razmjerno slabiji rast u usporedbi s istim mjesecom 2008. godine. Navedeno ukazuje na potrebu žurnog rješavanja strukturnih slabosti hrvatskog gospodarstva kako bi se izbjeglo daljnje komparativno nazadovanje u odnosu na usporedive zemlje u okruženju, objavili su RBA analitičari.