Menu
Njemački ministar financija je "razmišljao" kako se dob za odlazak u mirovinu treba "prilagoditi" visokoj dobi današnjih ljudi. Stručnjaci su oduševljeni, ali čak i njegove stranačke kolege se čude što on to govori, piše DW...
Njemački ministar financija Wolgang Schäuble (CDU) želi da se odlazak u mirovinu formulira "fleksibilnije". Umjesto da se strogo odredi dob na 63, 65 ili 67 godina za odlazak u mirovinu, bilo bi bolje i da se u glavama ljudi i u zakonskim odredbama to odredi fleksibilnije. Ima smisla, izjavio je Schäuble ove srijede (20.4.) u Berlinu, životno očekivanje i radnu dob dovesti u gotovo automatsku ovisnost: "Moramo se pripremiti za demografski razvoj", izjavio je ministar. Treba sve te troškove za zdravstvenu skrb, mirovine i njegu nemoćnih povezati s činjenicom da će biti sve manje zaposlenih. Eksplozija troškova koja će nastupiti "ne smije biti tabu". Trenutno u Njemačkoj gotovo četvrtina građana prima mirovinu, što znači oko 20 milijuna potencijalnih birača.
Reakcije na ovu izjavu njemačkog ministra financija su, blago rečeno - podijeljene. Ekonomski stručnjaci organizacije OECD zdušno pozdravljaju ovu inicijativu ministra jedne od najvažnijih industrijskih zemalja svijeta u kojoj je dob za mirovinu i predugo bila svetinja. U drugim razvijenim zemljama su u međuvremenu doneseni i zakoni po kojima se treba raditi mnogo duže: u Danskoj se dob za mirovinu do godine 2060. postupno treba povisiti do 72,5 godina, u Italiji na 70 godina, u Češkoj na 69,5 godina. U Njemačkoj pak do godine 2030. životna bi dob za mirovinu trebala narasti na 67 godina.
Stručnjaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj su ovog travnja objavili izvješće o gospodarskom stanju u Njemačkoj u kojem se osobito upozorava na taj problem. "Stanovništvo Njemačke stari brže nego u većini drugih zemalja OECD-a i visoka životna dob će u većoj mjeri utjecati na gospodarstvo", piše u studiji. Ova organizacija procjenjuje kako će u Njemačkoj do 2060. biti zaposleno možda i 15 milijuna ljudi manje, što znači da će biti manje i onih koji će uplaćivati u zdravstvene i mirovinske fondove. Drugim riječima, treba se povisiti dob za odlazak u mirovinu - ili će se trebati u doglednoj budućnosti osjetno smanjiti mirovine. Ako se ništa ne poduzme, 2060. bi izdaci za mirovine mogli progutati dodatnih 2,5% BDP-a ove zemlje.
Za razliku od ekonomskih stručnjaka ove međunarodne organizacije, čak i među stranačkim kolegama njemačkog ministra financija ova inicijativa nipošto nije naišla na oduševljenje. Životna dob za odlazak u mirovinu je osjetljivo političko pitanje zbog kojeg se u Francuskoj naveliko prosvjeduje i za mnogo skromnije zahtjeve pa tako i predsjednik kluba zastupnika njemačkih Kršćanskih demokrata Volker Kauder naziva "pomalo čudnim" trenutak u kojem ministar iznosi ta svoja razmišljanja.
Koalicijski partner ove vlade, njemački socijaldemokrati su još jasniji u ogradama: "To nije nikakav dogovoreni prijedlog ove njemačke vlade", upozorava se u priopćenju Ministarstva za rad na čijem je čelu socijaldemokratkinja Andrea Nahles. Štoviše, zbog prognoza kako će u Njemačkoj biti sve više staraca koji će živjeti u siromaštvu i čelnik SPD-a Sigmar Gabriel to želi istaknuti kao jednu od svojih glavnih tema predstojeće predizborne borbe. Rasprava da će se zbog toga onda možda i raditi duže nipošto nije nešto što bi onda privuklo birače na parlamentarnim izborima već sljedeće, 2017. godine.
Provokativna izjava ministra financija u vladi kancelarke Merkel je naravno i kod oporbe dočekana kao prilika da se "otvori paljba iz sveg oružja". Stranka Ljevice optužuje ministra kako "planira novu krađu mirovina", a političarka Ljevice Sarah Wagenknecht predbacuje Schäubleu da je "izgubio svaku vezu sa stvarnošću". "Tko je siromašan, umire ranije, a tko radi težak posao, ne može raditi do 70 godina", piše Wagenknecht u priopćenju stranke.
Naravno da, kako kaže ministar i organizacija OECD, "ima smisla" povezati radnu sa životnom dobi - kad bi itko mogao znati koliko će doista dugo živjeti, a što su tek statističke vrijednosti. Da se to baš nikad ne može reći svakako zna i sam ministar financija Schäublea: njemu su trenutno 74 godine, a još 1990. je jedva preživio atentat nakon kojeg mu je donji dio tijela ostao nepokretan.
U "normalnim" okolnostima bi nakon atentata ministar svakako zaslužio i invalidsku i staračku mirovinu. Ali, ovaj blizak suradnik Helmuta Kohla, svojedobni predsjednik CDU-a i glavni financijski stručnjak Angele Merkel, još uvijek usrdno obavlja ministarsku dužnost. Do sad još nije objavio kad se namjerava povući iz političkog života.
