U 2015. godini zabilježen deficit opće države od 3,2 posto BDP-a

Prema posljednjim podacima DZS-a objavljenima u travanjskom Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH (prema metodologiji ESA2010), u 2015. godini je deficit konsolidirane opće države iznosio 10,7 mlrd. kuna odnosno 3,2% BDP-a...

Značajna fiskalna konsolidacija na godišnjoj razini (za 2,3 postotna boda prema udjelu BDP-a) prvenstveno je odraz porasta poreznih prihoda, među ostalim potpomognutih odličnom turističkom sezonom. Drugi važan čimbenik koji je najviše utjecao na smanjenje proračunskog manjka u 2015. godine je pad bruto investicija u fiksni kapital (za 2,7 mlrd. kuna na godišnjoj razini, prema preliminarnim podacima). Pored navedenog, vrijedi naglasiti da je protekla godina bila u znaku parlamentarnih izbora te da je posebice tijekom posljednjeg tromjesečja (nakon održanih izbora, u razdoblju tehničke Vlade) znatno usporena fiskalna aktivnost što je preko nižih rashoda pozitivno utjecalo i na sveukupno smanjenje fiskalnog deficita u 2015. godini.

S druge strane, u skladu s metodologijom ESA 2010, transakcija transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup (u iznosu od gotovo 1,3 mlrd. kuna) ne priznaje se kao prihod te je zabilježila najsnažniji negativan utjecaj na visinu deficita. Također, dospjele preuzete obveze HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza po osnovi trećeg poziva po izdanom jamstvu negativno su se odrazile na ukupni deficit konsolidirane opće države (u iznosu od 950 mil. kuna).

Od institucionalnih izmjena, u obuhvat opće države u 2015. godini uključena je jedinica HAKOM te je reklasificirana imovina Bina Istre kao državne imovine. Uslijed navedenog došlo je do razlika u podacima u odnosu na listopadsku EDP notifikaciju, stoga je DZS objavio revidirane podatke za deficit i dug konsolidirane opće države u razdoblju od 2012. do 2015. godine.

Podaci o dugu konsolidirane opće države krajem 2015. godine potvrdili su preliminarne podatke koje je objavio HNB, prema kojima je javni dug dosegnuo 289,7 mlrd. kuna ili 86,7% BDP-a. Obzirom na pozitivan gospodarski rast u prošloj godini (nakon šest uzastopnih godina recesije), udio javnog duga u BDP-u je porastao za 0,2pb u odnosu na 2014. godinu. Prema informacijama DZS-a, u razdoblju od 2012. do 2014. godine javni dug je u prosjeku porastao za 4,7 mlrd. kuna zbog statističkog evidentiranja projekta Bina Istre u obuhvat opće države.

Bez obzira na značajan korak u smanjenju fiskalnog deficita koji je ostvaren u protekloj godini (uz primarni suficit od 1,2 mlrd. kuna ili 0,36% BDP-a), važno je naglasiti da teret izdanih državnih jamstava i dalje predstavlja rizik na visinu deficita i duga u narednim razdobljima te da svako odgađanje restrukturiranja u segmentu javnih poduzeća predstavlja potencijalno novo povećanje ukupnog javnog duga, pišu RBA analitičari.