Menu
U ožujku je zabilježeno blago usporavanje godišnje stope pada proizvođačkih cijena. Prema posljednjim podacima DZS-a proizvođačke cijene ukupne industrije bile su u ožujku za 5,0% niže u odnosu na ožujak prošle godine (dok je u veljači je godišnji pad proizvođačkih cijena iznosio 5,3%). Padu cijena ukupne industrije pridonio je pad cijena i na domaćem i na nedomaćem tržištu gdje je u obje kategorije zabilježena godišnja stopa pada od 5,5%. Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su tako godišnji pad i 32. uzastopan mjesec (deflatorno okruženje traje od kolovoza 2013. godine)...
Promatrano prema kategorijama GIG-a dominantan utjecaj na pad proizvođačkih cijena na domaćem tržištu imaju cijene energije koje su na godišnjoj razini zabilježile pad od 12,6%. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene bilježe godišnji pad 1,1%. Uz energiju, godišnji pad cijena zabilježen je i u ostalim kategorijama GIG-a i to kod proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,7%), kapitalnih proizvoda (0,6%), trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,1%) te kod proizvodnje intermedijarnih proizvoda (0,4%).
Prema NKD-u pad cijena u kategoriji rudarstvo i vađenje u ožujku je iznosio 5,3% godišnje prvenstveno kao posljedica pada cijena vađenja sirove nafte i prirodnog plina od 6,7%. Nadalje, u prerađivačkoj industriji također je zabilježen godišnji pad cijena od 5,9% pri čemu je značajniji godišnji pad cijena zabilježen u kategoriji proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (29,8%). Pad proizvođačkih cijena zabilježen je i kod proizvodnje prehrambenih proizvoda (2,5%), proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (2,0%) te proizvodnje električne opreme (1,5 %). S druge strane, zamjetniji godišnji rast cijena zabilježen je kod proizvodnje tekstila (5,1%) i proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda (5,1%). Dodatno blagi godišnji rast proizvođačkih cijena zabilježen je kod proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (0,6%). Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene zabilježile su rast od 1,1% pri čemu su cijene na domaćem tržištu bile više za 1,1% dok su one na nedomaćem tržištu bile više za 1,2%.
"Očekujemo da će i u nastavku godine uvezeni pritisci uslijed niskih cijena sirove nafte na inozemnim robnim tržištima podržavati deflatorne pritiske na domaćem tržištu. No prema kraju godine očekivani porast cijena sirove nafte mogao bi ublažiti uvezene deflacijske pritiske", objavili su RBA analitičari.
