Menu
Prema posljednjim podacima koje je objavio DZS, ukupna vrijednost robnog izvoza u siječnju ove godine iznosila je 767 mil. eura dok je uvezeno roba u vrijednosti 1,274 mlrd. eura što je rezultiralo deficitom u robnoj razmjeni od 506,6 mil. eura. Razmjerno snažniji rast robnog uvoza od izvoza na godišnjoj razini (10,3% vs 3,6%) uzrokovao je značajno produbljenje vanjskotrgovinskog deficita po dvoznamenkastoj stopi od 22,3% u odnosu na isti mjesec 2015. godine. Posljedično, pogoršan je i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom (za 3,9 postotnih bodova na godišnjoj razini) te je u promatranom mjesecu iznosio 60,2%...
Promatrano prema NKD-u, u siječnju je izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini 87% ukupnog robnog izvoza) zabilježio godišnji rast od 12,2% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno gotovo 89% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 10,3%). Stoga je siječanjsko pogoršanje deficitarnog salda u djelatnosti prerađivačke industrije za 7,7% na godišnjoj razini dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita u odnosu na isti mjesec lani.
Podaci o robnoj razmjeni prikazani prema ekonomskim grupacijama zemalja pokazuju da se glavnina robne razmjene RH odvijala sa zemljama Europske unije. Tako je u siječnju izvoz u zemlje EU činio preko 70% ukupnog robnog izvoza RH te je zabilježio godišnji rast od 9,4%. Također, preko 80% ukupnog robnog uvoza odnosi se na uvoz roba iz zemalja EU koji je u odnosu na siječanj prošle godine porastao za 6,7%. Posljedično, u promatranom mjesecu je došlo do pogoršanja deficitarnog salda u robnoj razmjeni sa zemljama EU za 3,9% na godišnjoj razini. Pored toga, zabilježeno je i pogoršanje vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama CEFTA-e. Naime, u siječnju je izvoz roba u zemlje CEFTA-e pao za 11,4% godišnje dok je istovremeno iz iste skupine zemalja snažno porastao uvoz po godišnjoj stopi od preko 35%. To je rezultiralo značajnim smanjenjem vanjskotrgovinskog suficita kojeg RH ostvaruje u robnoj razmjeni s ovom skupinom zemalja (44% na godišnjoj razini).
Podsjetimo, podaci DZS-a za cijelu prošlu godinu pokazali su produbljenje ukupnog robnog deficita na godišnjoj razini za 2,8% što je potvrđeno i s posljednjim podacima HNB-a o bilanci plaćanja. Pritom valja naglasiti da su negativni trendovi u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom ublaženi kretanjima cijena nafte na svjetskim tržištima (obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata čija je vrijednost značajno pala uslijed snažnog pada cijena sirove nafte). Drugim riječima, i pored navedenog učinka, očito je da izvozni sektor u Hrvatskoj još uvijek nije postigao dovoljno snažan zamah da bi preokrenuo negativan trend u robnoj razmjeni, upućujući na prisutne strukturne probleme realnog sektora, uz istovremeno jačanje uvoza potaknutog blagim oporavkom domaće potražnje i rastom izvoza roba i usluga (s obzirom na visoku ovisnost o uvozu).
"Obzirom da posljednji visokofrekventni makroekonomski pokazatelji (poput industrijske proizvodnje) ukazuju na izvjesna poboljšanja (potaknuta oporavkom glavnih vanjskotrgovinskih partnera), na razini cijele 2016. godine očekujemo nastavak rasta izvoza. Ipak s obzirom na visoku uvoznu komponentu izvoza isti će biti popraćen i nastavkom rasta uvoza ali uz niže stope rasta", objavili su RBA analitičari.
