Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem veljače 2016. godine iznosila je 270,1 mlrd. kuna. Uz mjesečni pad od 2,1 mlrd. kuna (0,8%), vrijednost ukupnih kredita tako je u odnosu na veljaču 2015. godine niža za gotovo 16 mlrd. kuna odnosno 5,6%. Razlog snažnijem padu ukupnih kredita na godišnjoj razini posljedica je konverzije te djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku (najizraženije vidljivo u godišnjem padu vrijednosti stambenih kredita kod sektora stanovništva), nastavka procesa razduživanja sektora stanovništva, te smanjene potražnje poduzeća na domaćem tržištu koja koriste povoljnije uvjete te se dijelom zadužuju na inozemnom tržištu...
Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u veljači pridonio je pad valutnih kredita (koji uključuju devizne i kredite uz valutnu klauzulu) dok su čisti kunski krediti zabilježili rast. Kunski krediti su tako krajem veljače uz rast na mjesečnoj razini od 1,44 mil. kuna (1,8%) iznosili gotovo 80 mlrd. kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. godine čisti kunski krediti su porasli za 2,4 mlrd. kuna (3,1%), čime su nastavili trend rasta godišnjih stopa koji traje od listopada 2014. godine. S druge strane, valutni krediti su krajem veljače uz mjesečni pad od 3,5 mlrd. kuna (1,8%) iznosili 190,1 mlrd. kuna. U usporedbi sa veljačom 2015. godine valutni krediti niži su za preko 18,4 mlrd. kuna (8,8%) čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida traje od rujna 2012. godine. Od početka godine valutni krediti su smanjeni za 5,3 mlrd. kuna odnosno 2,7%.
S obzirom da se krajem veljače preko 70% ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,9% odnosno 3,2%).
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja dominantnih sektora. Krediti sektoru poduzeća su tako uz mjesečni rast od 1,4 mlrd. kuna (1,6%), krajem veljače iznosili 89 mlrd. kuna. Pri tome je mjesečni rast dominantno posljedica rasta kratkoročnog zaduživanja (do godinu dana) u visini od 1,8 mlrd. kuna (8,8%). Promatrano na godišnjoj razini, krediti poduzećima su zabilježili pad za 4,4 mlrd. kuna (4,7%). čime je nastavljen trend razduživanja na godišnjoj razini započet sredinom 2012. godine.
Krediti stanovništvu (s udjelom u ukupnim kreditima od preko 44%) krajem veljače su uz mjesečni pad od 2,2 mlrd. kuna (1,8%), iznosili 119,8 mlrd. kuna. Promatrano na godišnjoj razini zabilježen je pad od preko 8,7 mlrd. kuna (6,8%) pri čemu je nastavljen proces razduživanja na godišnjoj razini koji je započeo u srpnju 2015. godine. Pad kredita sektoru stanovništva uz nastavak procesa razduživanja najvećim dijelom je i posljedica konverzije i djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku (s naglaskom na stambene kredite) započet u prosincu prošle godine, a nastavljen početkom ove godine. Naime stambeni krediti su zabilježili mjesečni i godišnji pad od 4,1% odnosno 12,6% te su na kraju veljače iznosili 54,6 mlrd. kuna. Promatrano prema valutnoj strukturi stambeni krediti vezani uz švicarski franak su u odnosu na prosinac 2015. zabilježili pad (12,5 mlrd. kuna odnosno 70,7%) uz istovremeni rast stambenih kredita vezanih uz eure (za 7,6 mlrd. kuna odnosno 21,1%).
Istovremeno, krediti sektoru središnje države krajem veljače su se uz mjesečni pad od 870 mil. kuna (1,6%) spustili na 52,6 mlrd. kuna. Promatrano na godišnjoj razini zabilježen je pad kreditnog zaduženja središnje države u iznosu od 2,3 mlrd. kuna odnosno 4,1%.
"Uz još uvijek nepovoljna kretanja na tržištu rada, u ovoj godini ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva, a završetak procesa razduživanja moguće je očekivati tek s početkom ciklusa rasta zaposlenosti. Istovremeno, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu", objavili su RBA analitičari.
