Menu
S posljednjim podacima o javnom dugu HNB je objavio revidiranu seriju povijesnih podataka od siječnja 2000. godine zbog daljnjeg usklađivanja s metodologijom Eurostata (u području koncesija i javno-privatnog partnerstva). Posljedično je uslijed navedenog ukupni javni dug u prosincu 2015. godine dosegnuo 289,7 mlrd. kuna ili 86,7% BDP-a. Premda je gotovo stagnirao na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2014. godine ukupni javni dug je viši za 5,5 mlrd. kuna tj. zabilježio je godišnji rast od 1,9%. Obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015. godini, porast udjela javnog duga u BDP-u je na godišnjoj razini znatno usporio u odnosu na prethodna razdoblja (prema najnovijim podacima, koncem 2014. godine iznosio je 86,5% BDP-a)...
Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga prvenstveno je došao od zaduživanja središnje države čiji je dug koncem prošle godine dosegnuo 284,6 mlrd. kuna što je za 5,8 mlrd. kuna (2,1%) više u odnosu na godinu ranije. Snažniji porast ukupnog javnog duga na godišnjoj razini djelomice je ublažen smanjenjem godišnje zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica (koji čine manje od 2% ukupnog javnog duga).
Trend smanjenja državnih jamstava obilježio je i kraj 2015. godine kada je njihov ukupni iznos smanjen za 757 mil. kuna (godišnji pad od 9,1%). Tako su koncem 2015. godine ukupna državna jamstva (domaća i inozemna) iznosila 7,6 mlrd. kuna.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, kraj 2015. godine donio je izvjesna poboljšanja u ročnoj strukturi duga opće države obzirom da je porastao udio dugoročnih vrijednosnica dok su se udjeli kratkoročnih vrijednosnih papira i kredita na godišnjoj razini smanjili. Naime, u prosincu prošle godine dug države u obliku dugoročnih vrijednosnih papira porastao je na 162,5 mlrd. kuna čineći 56,1% ukupnog javnog duga (3,8 pb više nego koncem 2014. godine). S druge strane, državne obveze po kreditima su se koncem prošle godine spustile na razinu od 108,6 mlrd. kuna čineći 37,5% ukupnog javnog duga (1,5 pb niže u odnosu na kraj 2014. godine). Ostatak od 18,9 mlrd. kuna (6,5% od ukupnog javnog duga) odnosi se na kratkoročne dužničke vrijednosnice čiji se udio u ukupnom javnom dugu na godišnjoj razini također smanjio za 2,2 postotna boda.
"Vlada je Proračunom 2016, najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini pri čemu bi joj uz smanjenje manjka opće države trebali pomoći i očekivani primitak od privatizacije u iznosu 1,6 milijardi kuna. Međutim, ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog. Samo udio rashoda za kamate opterećuje državni proračun s preko 11 mlrd. kuna što predstavlja 3,5 % BDP-a i u relativnim iznosima spada među najviše razine u Europskoj uniji. Time se naglašava potreba ograničavanja rasta, ali i promjena strukture rashoda proračuna uz istovremeno poboljšanje poslovnog okruženja i provođenje strukturnih reformi koji bi umanjili visoku izloženost rizicima koji prijete oporavku gospodarstva", objavili su RBA analitičari.
