Menu
Prema podacima Eurostata, trošak sata rada u EU28 porastao je u zadnjem kvartalu prošle godine za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 2 posto, dok su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada porasli za 1,4 posto...
Najviši je rast troška rada zabilježen u Rumunjskoj (+11,4 posto), Češkoj (+8,6 posto), Latviji (+7,7 posto), Bugarskoj (+5,8 posto), Slovačkoj (+5,3 posto) i Austriji (+5,2 posto), dok je istodobno razina troška rada smanjena u Italiji i na Cipru (u obje zemlje za 0,8 posto) te u Nizozemskoj (-0,4 posto) i Luksemburgu (-0,1 posto).
U Hrvatskoj je trošak rada u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu povećan za 0,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu nije dostupan podatak o strukturi troška, odnosno o tome koliko je porastao trošak plaća te koliko su porasli ostali troškovi poslodavaca povezani s troškom rada.
Takvim se rastom Hrvatska smjestila na sedmo mjesto unutar Europske unije, iza četiri zemlje koje su zabilježile pad troška rada te iza Irske u kojoj je on stagnirao, odnosno iza Belgije koja je zabilježila međugodišnji rast od 0,1 posto.
Navedeni rast troška rada relativno je povoljan s obzirom na činjenicu da time Hrvatska ne narušava svoj konkurentski položaj u odnosu na druge tranzicijske zemlje članice EU koje su zabilježile znatno viši porast, posebno kada je riječ o Slovačkoj, Bugarskoj, Češkoj i Rumunjskoj, ocijenili su u HGK.
Podaci o trošku rada u Hrvatskoj korespondiraju s kretanjem bruto plaća koje su u posljednjem kvartalu prošle godine porasle za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno za 1,3 posto u prošloj godini u cjelini. To je i očekivano s obzirom na činjenicu da trošak plaća i nadnica čini oko 85 posto ukupnog troška rada.
Promatrano po sektorima, u Hrvatskoj je u posljednjem kvartalu 2015. godine zabilježen međugodišnji rast troška rada u poslovnom sektoru od 0,5 posto, što je 1,4 postotna boda niže od prosjeka EU28.
Istodobno je rast troška u ne-poslovnim aktivnostima koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju bio nešto viši (1,2 posto), ali i dalje 0,5 postotnih bodova ispod prosjeka Europske unije.
Unutar poslovnog sektora, značajniji rast troška rada zabilježen je u građevinarstvu (2,3 posto), pri čemu je u toj djelatnosti trošak plaća porastao za 2,7 posto, a ostali troškovi za 2,2 posto, te u industriji u kojoj je zabilježen rast od 1,1 posto.
S druge strane, u uslužnim djelatnostima u Hrvatskoj je u četvrtom kvartalu zabilježeno smanjenje troška rada na godišnjoj razini za 0,1 posto.
Hrvatska je u 2015. u odnosu na prethodnu godinu zabilježila rast troška rada od 1,5 posto, što je niže od prosječnog rasta u EU28 koji je iznosio 2 posto. U deset europskih zemalja zabilježen je niži rast troška rada nego u Hrvatskoj, pri čemu je od nama sličnih zemalja niži rast imala jedino Slovenija (1 posto).
Pritom je u Hrvatskoj trošak plaća i nadnica porastao za 1,6 posto (u EU28 za 2,2 posto), koliko su porasli i ostali troškovi koji ulaze u trošak rada (u EU28 ostali su troškovi porasli za 1,4 posto).
"Očito je da je blagi oporavak gospodarske aktivnosti u prošloj godini u Hrvatskoj imao utjecaj na rast plaća, a time i na kretanje troška rada. Ipak, porast troška rada bio je umjeren i niži od prosječnog unutar Europske unije i, što je važno, niži nego u većini nama sličnih zemalja, čime, s te strane, nije došlo do narušavanja konkurentnosti zemlje. Međutim, pri niskom gospodarskom rastu zemlje i slaboj konkurentnosti gospodarstva, trošak rada ostaje područje u kojem se provedbom strukturnih reformi može učinkovito djelovati na unaprjeđenje konkurentnosti, a time na ubrzanje gospodarskog rasta te povećanje izvoza i zaposlenosti", zaključuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
