Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u studenom 2015. godine vrijednost ukupnog izvoza roba iznosila je 1,03 mlrd eura što je 12,2% više u usporedbi s istim mjesecom 2014. godine Istovremeno, u studenom je uvezeno ukupno 1,57 mlrd eura vrijednosti robe što na godišnjoj razini predstavlja rast od 15,1%. Posljedično je deficit u robnoj razmjeni u istom promatranom mjesecu iznosio 530,5 mil. eura što je za 92,7 mil. eura više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 21,2%)...
Na kumulativnoj razini, u razdoblju od siječnja do studenog robni izvoz je dosegnuo 10,6 mlrd. eura (godišnji rast od 11,7%) dok je uvoz roba premašio 17 mlrd. eura (godišnji rast od 7,3%.). U promatranom razdoblju, deficit robne razmjene iznosio je 6,5 mlrd. eura, zabilježivši godišnji rast od 0,8% dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 62,1%.
Promatrano prema NKD-u, u prvih jedanaest mjeseci 2015. godine izvoz u prerađivačkoj industriji porastao je za 12,2% godišnje no istovremeno je uvoz iz ovog sektora porastao po godišnjoj stopi (8,9%). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 63,6%, što je godišnji rast od 1,8 pb. Unutar prerađivačke industrije koja čini 87,8% izvoza u prvih jedanaest mjeseci suficitarne djelatnosti odnosno one čija je vrijednost izvoza veća od uvoza i dalje ostaju: prerada drva i proizvoda od drva i pluta, proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) te proizvodnja namještaja.
Negativan doprinos rastu izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju došao je od izvoza iz kategorije rudarstva i vađenja (pad od 20%), informacija i komunikacija (-7,6%), stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (-74,5%) te umjetnosti, zabave i rekreacije (-0,9%).
Preko 66% ukupnog izvoza roba u prvih jedanaest mjeseci ostvareno je u zemlje članice EU. Tako je u promatranom razdoblju izvoz u zemlje EU iznosio 7 mlrd. eura, zabilježivši godišnji rast od 16,4%. Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti preko 13 mlrd. eura (uz godišnji rast od 10%) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio 6,2 mlrd. eura čime se pogoršao za 3,6% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, intenzivirani odnos u robnoj razmjeni sa zemljama EU rezultirao je većom pokrivenošću izvoza uvozom koja je iznosila 53,1% (2,9pb više u odnosu na isto razdoblje lani).
Istovremeno je došlo i do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u zemlje CEFTA-e (gotovo 18% ukupnog izvoza) je tako u prvih jedanaest mjeseci iznosio gotovo 1,9 mlrd eura, te je odnosu na isto razdoblje 2014. godine pao za 1%. Istovremeno uvoz iz zemalja CEFTA-e porastao je za 12% na godišnjoj razini. Posljedično se suficitarni saldo u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e smanjio na 955 mil. eura zabilježivši razmjerno značajan dvoznamenkasti relativni pad od 11% na godišnje. Pad izvoza uz istovremeni rast uvoza iz zemalja CEFTA-e rezultirao je nižom pokrivenošću izvoza uvozom koja iznosi 202,3% (26,5pb manje u odnosu na isto razdoblje lani), prenose RBA analitičari.
