Menu
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, supotpisnica peticije protiv ukidanja II. mirovinskog stupa s još 11 uglednih ekonomista u emisiji Hrvatska uživo izjavila je kako je već mirovinska reforma provedena 1998. i 2002. godine - jedna od rijetkih uspješnih strukturnih reformi u Hrvatskoj...
Kazala je kako ima prostora za poboljšanja, ali da temelj te reforme, tri mirovinska stupa - ne bi trebalo dovoditi u pitanje. 'Reforma je provedena s ciljem da se stvori i individualna odgovornost prema mirovinskoj štednji i danas s pravom uplate u II. stup doživljavamo kao vlastitu štednju za poboljšanje vlastog statusa u budućnosti, jer nam zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika sredstva iz I. stupa neće biti dostatna', kazala je Švaljek.
Smatra da nam mirovinska štednja mora ostati 'neokrnjena', te da kroz uplate u II. stup ostvarimo i odgovarajući prinos. 'Ako bi država mogla poduzimati korake koji bi moglu osigurati takav prinos, nema zapreka da se takva sredstva ulože u neke strateške projekte kako je najavio mandatar Orešković', kazala je.
'Lovrinović je detektirao problem prekomjernog deficita, ali se taj problem ne smije rješavati zadiranjem u II. stup mirovinskog osiguranja nego smanjenjem državne potrošnje za 4,5 milijardi kuna. Zadiranjem u II. mirovniski stup, kratkoročno bi se riješio problem, ali dugoročno bi se stvorio puno veći problem', poručila je Švaljek. Protiv zamrzavanja uplata u drugi stup pokrenuta i peticija koju potpisuju ekonomisti i pravnici - dr. sc. Martina Dalić, dr. sc. Sandra Švaljek, prof. dr. sc. Maja Vehovec, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, mr. sc. Vuk Vuković, dr. sc. Predrag Bejaković. dr. sc. Andrea Mervar, dr. sc. Nevenka Čučkovic, dr. sc. Maruška Vizek, mr. sc. Marina Kesner Škreb, mr. sc. Velimir Šonje i doc. dr. sc. Ivana Vukorepa.
Prijedloge Ivana Lovrinovića za vođenje ekonomske politike, ali i smanjivanje proračunskog deficita smatraju, kažu, potpuno nedjelotvornima i, štoviše, iznimno štetnima za pretežiti dio hrvatskih građana. U tom se pogledu posebno ističu prijedlozi vezani za zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun. Mi, dolje potpisani, iskazujemo javno protivljenje ovakvu prijedlogu prof. dr. Ivana Lovrinovića, stoji u njihovu pismu.
- "Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun".
- "Rješenje koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen".
- "Kako zamrzavanje uplata u drugi stup ne može osigurati stvarno snižavanje deficita, onda se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države".
- "Ovdje se samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demagrafske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama."
- "Zamrzavanje uplata u drugi stup i usmjeravanje budućih umirovljenika na proračun će voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Pogubni socijalni učinak takvih prijedloga znači povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje. Ponovno upravo suprotan rezultat od onoga koji je Hrvatskoj stvarno potreban!".
- "Drugi se mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika."
- "‘Rješenja’ koja iznosi prof. dr. Lovrinović znače napuštanje koncepcije mirovinske reforme. Ali, ona također znače i jos jedan primjer narušavanja povjerenja u Hrvatsku kao pravnu državu te rad i štednju kao načine rješavanja gospodarskih problema u kojima se nalazimo."
Na kraju postavljaju pitanje: Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski’ put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko-retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali, isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković čijoj se vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak.
Izvor: HRT
