"Temeljem administrativnih izvora privremenoga karaktera Državnog zavoda za statistiku, u studenome je zabilježeno 1.319.310 zaposlenih osoba, 1.603.967 radno aktivnih stanovnika te 284657 nezaposlenih osoba...
Sve navedene kategorije na nižim su razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine: zaposleni za 0,5 posto, nezaposleni za 8,9 posto te aktivno stanovništvo za 2,1 posto", navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore.
Iako je pritom činjenica o padu nezaposlenih statistički povoljna, konstataciju oporavka tržišta rada demantiraju kretanja u području zaposlenosti i aktivnosti koja se sedmu uzastopnu godinu kreću duž opadajuće krivulje spuštajući se blizu ili ispod minimalnih razina, smatraju analitičari HGK.
Prema analizi HGK administrativni broj zaposlenih u studenome bio na najnižoj razini od 1999. godine. Pritom je u pravnim osobama (gdje je zaposleno oko 80 posto ukupno zaposlenih) radilo 1.112.850 osoba, 2,3 tisuće manje u odnosu na prošlu godinu. Padu je najveći pojedinačni "doprinos" dao manji broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva gdje je u studenome ove godine radilo 67.928 osoba, 3.619 osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine. U ovogodišnjem studenome manje je zaposlenih zabilježeno i u djelatnosti trgovine gdje je radilo 176.406 osoba, 1.273 osoba manje nego istog prošlogodišnjega mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše - oko 18 posto svih zaposlenih u pravnim osobama) u studenome je registrirano 196.624 zaposlenih, što je 757 zaposlenih manje nego prošle godine. S druge strane, tamo gdje se bilježi godišnje povećanje broja zaposlenih stoji tek nekoliko osnovnih djelatnosti.
Koncentrirane su u uslužnom sektoru, a najznačajniji rast među njima je ostvaren u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane) gdje je broj zaposlenih ove godine bio veći za 2.793 tisuće osoba. U "rastuće" spada i često prozivana djelatnost vezana uz državnu administraciju – "Javna uprava i obrana" ima 662 osobe zaposlene više nego prije godinu dana. Ako se tome dodaju djelatnosti koje su u velikoj mjeri povezane s državom ("Zdravstvena zaštita i socijalna skrb" ima 977, a "Obrazovanje" 916 zaposlenih više), za zaključiti je kako zapošljavanje u državnom sektoru odnosno onom koji je povezan s državom (i ima kolektivne ugovore) ipak raste, što se još ne može konstatirati za proizvodni dio hrvatske ekonomije, navode iz HGK.
"Broj zaposlenih će u okvirima sezonskih kretanja padati do slijedećeg proljeća ponovno prema razini od 1,30 milijuna, dok će broj nezaposlenih rasti prema razini od 300 tisuća. Ovu godinu procijenit ćemo kao godinu stagnacije na tržištu rada nakon dosegnutog dna, s perspektivom sporog oporavka u srednjoročnom razdoblju", prognoziraju iz HGK.