Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a o robnoj razmjeni RH s inozemstvom, u rujnu je izvezeno roba u vrijednosti 1,099 mlrd. eura (13,5% više nego u istom mjesecu lani) dok je vrijednost uvoza roba dosegnula 1,678 mlrd. eura (4,9% više nego u rujnu 2014. godine). Posljedično je deficit u robnoj razmjeni u istom promatranom mjesecu iznosio 579 mil. eura što je za 52 mil. eura manje nego u istom mjesecu lani (godišnji pad od 8,3%)...
Bez obzira na izvjesna poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom rujna, u kumulativnom razdoblju tijekom prva tri ovogodišnja tromjesečja, ukupni robni deficit iznosio je 5,4 mlrd. eura zabilježivši tek blago poboljšanje (gotovo stagnaciju) na godišnjoj razini (-0,2%). Uz godišnji rast izvoza od 11,3% naspram rasta uvoza od 6,5% u istom promatranom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,2% (2,6 pb više u odnosu na isto razdoblje lani).
Preko 66% ukupnog izvoza roba u prva tri tromjesečja ostvareno je u zemlje članice EU (5,613 mlrd. eura ili 16,1% više u odnosu na isto razdoblje lani). Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti 10,735 mlrd. eura (uz godišnji rast od 10,2%) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio 5,1 mlrd. eura čime se pogoršao za 4,3% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, intenzivirani odnos u robnoj razmjeni sa zemljama EU rezultirao je većom pokrivenošću izvoza uvozom koja je iznosila 52,3% (2,7 pb više u odnosu na isto razdoblje lani). Istovremeno je došlo i do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e te je u prvih devet mjeseci ukupan izvoz u te zemlje pao za 2,6% godišnje dok je uvoz iz zemlja CEFTA-e porastao za 8,9% na godišnjoj razini. Posljedično se suficitarni saldo u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e smanjio na 759 mil. eura zabilježivši razmjerno značajan dvoznamenkasti relativni pad od gotovo 12% na godišnjoj razini.
Promatrajući prema STMK-u (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija), u prvih devet mjeseci roba iz kategorije mineralnih goriva i maziva zabilježila je značajan dvoznamenkasti godišnji pad izvoza i uvoza za 11,2% odnosno 12,5%, što velikim dijelom odražava pad cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Obzirom na razmjerno značajan udio ove kategorije u ukupnom robnom uvozu (16% u prvih devet mjeseci), možemo zaključiti da su promjene u robnoj razmjeni jednim dijelom pod utjecajem pozitivnog učinka koji proizlazi iz činjenice o snažnom godišnjem padu cijena energenata na globalnom tržištu. Stoga relativne godišnje stope promjene izvoza i uvoza tijekom ove godine treba uzeti s oprezom, na što uostalom upućuje i iznos robnog deficita u prvih devet mjeseci koji se nalazi na gotovo istim razinama kao u istom razdoblju lani. Jamačno bi bez spomenutog efekta rast vrijednosti uvoza bio značajno veći te bi trend u kretanju robnog deficita bio znatno nepoželjniji, objavili su RBA analitičari.
