Menu
Nakon što je u prvom kvartalu BDP na godišnjoj razini povećan 0,5 %, a u drugom 1,2 %, u trećem kvartalu je prema prvim procjenama DZS-a BDP povećan za 2,8 %...
Takav rast je bio nešto veći od očekivanja, iako su prethodno objavljeni podaci upućivali na nastavak i lagano dinamiziranje rasta industrijske proizvodnje, jednake trendove u trgovini na malo te zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu.
Uz to, hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini obilježava i nastavak dinamičnog rasta robnog izvoza, a na ostvarena kretanja u trećem kvartalu značajno je utjecala i uspješna turistička sezona.
Ukratko se može reći da kretanje BDP-a u ovoj godini obilježava blagi oporavak domaće potražnje, predvođen laganim rastom osobne potrošnje te nastavak dinamičnog rasta inozemne potražnje. Glavni su čimbenici takvih kretanja izmjene poreza na dohodak koje se primjenjuju od početka godine i koje su dovele do rasta neto plaća te nastavak utjecaja pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na kretanje vanjskotrgovinske razmjene. Naravno, postoje i drugi faktori koji su utjecali na rast BDP-a, poput nastavka opravka na razini EU, pada cijena sirove nafte, što je omogućilo laganu promjenu strukture potrošnje na razini kućanstava ili povoljne klime te zbivanja u pojedinim turističkim zemljama, što je povoljno utjecalo na dobre rezultate turističke sezone, stoji u komentaru HGK.
Sam je treći kvartal najviše obilježen osjetnim dinamiziranjem rasta osobne potražnje (1,2 %) čiji rast, nakon dvanaest kvartala uzastopnog pada, traje od početka ove godine te jednakim dinamiziranjem rasta investicija u fiksni kapital (2,2 %) čiji je rast nakon pet uzastopnih kvartala pada te prije toga višegodišnjeg razdoblja pada započet u prethodnom kvartalu.
Osobna potrošnja je, ipak, prema izračunima DZS-a, najviše među potrošnim kategorijama BDP-a utjecala na pozitivne trendove u kretanju domaće potražnje.
Kvartal je obilježen i usporavanjem dinamike rasta izvoza roba i usluga uz istovremeno povećanje dinamike rasta uvoza tako da je neto efekt vanjskotrgovinske razmjene bio pozitivan, ali nešto manji u odnosu na očekivanja. Zbog takvoga kretanja ukupne potražnje došlo je i do pozitivnih pomaka u kretanju bruto dodane vrijednosti proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveća stopa rasta zabilježena kod prerađivačke industrije (6,4 %) te kod skupine djelatnosti koja objedinjava trgovinu na veliko i malo, prijevoz i ugostiteljstvo (5,2 %)
Uslijed relativno dinamičnog rasta, u trećem kvartalu rast BDP-a za prvih devet mjeseci je iznosio 1,5 %. S obzirom na to da se u zadnjem kvartalu očekuje blago usporavanje rasta s obzirom na trendove krajem prošle godine i trendove koji se bilježe u kretanju robne razmjene (usporavanje rasta izvoza i dinamiziranje uvoza) rast na kraju godine ne bi trebao bitno odstupati od "jesenskih“ procjena Europske komisije koje predviđaju 1,1 %, odnosno trebao bi biti tek nešto veći. Prema takvim kretanjima Hrvatska bi se našla u grupi od osam neuspješnijih članica EU koje će ostvariti pad ili rast manji od 1,5 %. Prema zasad dostupnim procjenama za prvih devet mjeseci rast EU28 je iznosio 1,8 % (procjena EK za cijelu godinu je 1,9 %), pri čemu se Hrvatska našla u grupi od dvanaest članica s rastom manjim od 1,5 % (pad je zabilježen samo u Finskoj).
Prema takvim podacima trenutni položaj Hrvatske u EU se znatno poboljšao u odnosu na procjene Europske komisije iz svibnja koje su predviđale da će Hrvatska u ovoj godini uz Cipar i Finski biti članica s najmanjim rastom od samo 0,3 %, ali takav rast ipak i dalje nije dovoljan u cilju dostizanja prosječne razine razvijenosti EU.
Usporedba s deset „tranzicijskih“ članica EU također pokazuje relativno nisku razinu rasta jer je u prvih devet mjeseci samo Estonija ostvarila manji rast BDP-a, a prosječni rast u tih deset zemalja je iznosio 2,8 %. Najveći rast među njima ostvaren je u Češkoj (4,3 %) i Rumunjskoj (3,7 %), ističe se u komentaru HGK.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: "Prve procjene gospodarskog rasta od 2,8% u trećem tromjesečju ove godine nešto su veće od očekivanja, na što su, između ostaloga, utjecala pozitivna kretanja industrijske proizvodnje te dinamiziranje osobne potrošnje. Na razini prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rast BDP-a iznosio je 1,5%. To je još uvijek ispod prosječne stope rasta EU28 koja je u navedenom razdoblju dosegnula 1,8%.“
