Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u rujnu ove godine broj zaposlenih osoba spustio se na 1,346 milijuna što je što je za 15.163 osoba ili 1,1% manje u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi s istim mjesecom lani, broj zaposlenih osoba je manji za 12.172 ili 0,9%...
U istom promatranom mjesecu, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj osiguranika iznosio je 1,459 milijuna što je za 16.703 osoba ili 1,1% manje u odnosu na prethodni mjesec. No, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj osiguranika je porastao za 15.467 odnosno 1,1%. Obzirom na statističke i metodološke razlike u podacima o broju zaposlenih u Hrvatskoj (koje objavljuje DZS) te broja osiguranika koji su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje (koju objavljuje HZMO), intencija ove analize je pojasniti razloge zbog kojih dvije navedene vrste podataka međusobno nisu usporedive. Naime, DZS na mjesečnoj razini objavljuje podatke o broju zaposlenih koji se sastoje od nekoliko kategorija: zaposlenih u pravnim osobama, zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te broja zaposlenih osiguranika poljoprivrednika. Podatke o broju zaposlenih u posljednje dvije navedene kategorije DZS preuzima iz evidencije aktivnih osiguranika HZMO-a, dok su DZS-ovi podaci o broju zaposlenih u pravnim osobama potpuno neusporedivi s podacima o broju osiguranika tj. radnika kod pravnih osoba koje objavljuje HZMO.
Suštinska razlika je u tome što DZS prikuplja podatke o broju zaposlenih osoba koje su zaposlene na temelju ugovora o radu (na određeno i neodređeno vrijeme) te rade na teritoriju Republike Hrvatske, dok HZMO prikuplja podatke o broju obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Razliku čine kategorije osiguranika poput: osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika koji se smatraju osiguranicima. Također, HZMO prikuplja i podatke o broju osiguranika koji su zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu te broju hrvatskih državljana zaposlenih na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu. Pored toga, u ukupan broj osiguranika, prema HZMO-u, ulaze i osobe s tzv. produženim osiguranjem (koje se može ugovoriti npr. kod neplaćenog dopusta, kod stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, kod nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja te privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti i dr.).
Također, važno je naglasiti da se mjesečna statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama koju objavljuje DZS temelji na podacima prikupljenim tzv. istraživanjem "RAD-1" (vidjeti Priopćenje za javnost koje je DZS objavio 3. studenog 2015.) kojim je obuhvaćeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Međutim, jednom godišnje DZS provodi istraživanje tzv. "RAD-1G" kojim prikuplja podatke o broju zaposlenih u svim pravnim osobama te temeljem rezultata tog istraživanja revidira ranije objavljene preliminarne podatke. To je ujedno razlog zbog kojeg se preliminarni podaci o broju zaposlenih koju objavljuje DZS mogu zamjetno razlikovati od konačno objavljenih podataka. Stoga, za očekivati je da će doći do izvjesnih poboljšanja u pokazateljima s objavom konačnih podataka DZS-a o broju zaposlenih.
Za sada, prema preliminarnim DZS-ovim podacima, u rujnu je ukupan broj zaposlenih bio za više od 113 tisuća manji u odnosu na ukupni broj osiguranika kojeg je objavio HZMO. Osim navedenih metodoloških razlika, u rujnu je primjerice, broj novouključenih osoba u mjeru "Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa" iznosio 1.353 osoba, dok je broj osoba s tzv. produženim osiguranjem premašio 6 tisuća.
U konačnici, potrebno je naglasiti kako obje vrste podataka (iz dva različita službena izvora) ukazuju na slabosti na hrvatskom tržištu rada. Naime, službeni podaci HZMO-a, premda pokazuju blaga poboljšanja tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, ukazuju još uvijek na iznimno loše stanje zaposlenosti. Primjerice, bez obzira na godišnji rast broja osiguranika od 1,1%, ostaje činjenica da je u rujnu ove godine njihov ukupan broj za više od 16 tisuća manji u usporedbi s istim mjesecom 2013. godine (pad od 1,1%). Obzirom na povratak većeg broja sezonskih radnika u status nezaposlenosti, i u slijedećemu mjesecu očekujemo pogoršanja u ukupnom broju osiguranika u odnosu na rujan, uz nastavak blagih stopa rasta na godišnjoj razini. Istovremeno, očekujemo da će i DZS-ovi preliminarni podaci o broju zaposlenih u listopadu potvrditi pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini, a uslijed navedenih metodoloških razlika, očekujemo nastavak negativnog trenda i na godišnjoj razini.
Stoga, bez obzira na znakove stabilizacije negativnih trendova u broju osiguranika (prema podacima HZMO-a), tržište rada ostaje i dalje slabo, a zaposlenost po oba pokazatelja niža u odnosu na 2013. godinu. Osim toga, razlike u podacima i nakon objave DZS-ovih konačnih podataka o broju zaposlenih ostaju i dalje razmjerno velike (obzirom na različit metodološki obuhvat). Primjerice, u prošloj godini, prosječan broj zaposlenih (prema konačnim podacima DZS-a) i prosječan broj osiguranika razlikovali su se za gotovo 82 tisuće osoba.
U analitičkom smislu od iznimne je važnosti konzistentnost u uporabi pojedinih podataka te oprez prilikom zaključivanja na temelju podataka koji su usporedivi. Naposljetku, važno je dinamički izvoditi zaključke iz kretanja tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
