Menu
Nominalna vrijednost kreditnog portfelja poslovnih banaka u ovoj je godini pod iznimno jakim utjecajem tečaja švicarskog franka i kune, osobito u dijelu zaduživanja sektora kućanstava koji ima najveći udio kredita vezanih uz CHF (oko 16 %) i koji čini oko 45 % ukupnih kreditnih potraživanja banaka...
Naime, kod ovog sektora je mjesečni rast nominalne vrijednosti kredita zabilježen tek u četiri od devet mjeseci, i to isključivo u onima u kojima je zabilježena i deprecijacija kune prema švicarskom franku: u siječnju (kada je CHF ojačao prema kuni za 15 % nakon što je švicarska centralna banka napustila fiksno vezanje tečaja franka uz euro), zatim u ožujku i svibnju te sada, u rujnu (rast kredita za 0,4 %, koliko je i ojačao franak prema kuni). No, ni efekt tečaja nije spriječio nominalni pad: stanje kredita u rujnu kod sektora kućanstava (126 milijardi kuna) bilo je niže nego krajem prošle godine za 0,3 %.
Kod sektora nefinancijskih društava koji je marginalno malo zadužen kreditima vezanim uz franak (između 1 i 2 %), nominalna vrijednost kredita pada značajnije: u rujnu (89,7 milijardi kuna) je bila niža za 2,5 % u odnosu na kraj prošle godine. Jedini sektor koji je više zadužen u rujnu u odnosu na prosinac prošle godine jest sektor države (+ 2,3 %) prema kojem su se poslovne banke značajno više izložile u godinama krize (udio države u kreditnim potraživanjima banaka je od 2008. godine porastao za 11,5 strukturnih bodova, do povijesno visokih 20,6 % u rujnu ove godine). U preostalom dijelu godine ne treba očekivati povoljnije trendove, osobito u kontekstu stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama (30. rujna) koji propisuje konverziju kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF i posljedica koji će taj Zakon povući za sobom. Naime, najveće banke (Zaba i PBZ) već su objavile pad dobiti u prva tri kvartala uslijed povećanog rezerviranja za potencijalne troškove vezane uz konverziju kredita u “švicarcima”, što utječe na njihovu još veću zatvorenost prema rizicima u poslovanju.
S druge strane, prema naznakama sa sjednice Europske centralne banke od 22. listopada, dinamika kreditiranja na području eurozone i dalje se postupno poboljšava, iako kretanja u odobravanju kredita nefinancijskim društvima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka iz trećeg tromjesečja pokazuje povećanje potražnje za bankovnim kreditima, poduprto općom razinom kamatnih stopa i potrebama za financiranjem u svrhu ulaganja. Standardi odobravanja kredita tvrtkama dodatno su ublaženi, prije svega zbog povećanja konkurentskih pritisaka u bankovnim aktivnostima sa stanovništvom, pri čemu su se donekle pooštrili standardi za odobravanje stambenih kredita kućanstvima.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Za razliku od eurozone, nepovoljna se kretanja u pogledu kreditiranja hrvatskoga gospodarstva i stanovništva od strane poslovnih banaka nastavljaju. To potvrđuje činjenica da je nominalni iznos kredita sektoru kućanstva i nefinancijskih društava u rujnu manji u odnosu na kraj prošle godine. Porast je zabilježen jedino u sektoru države čiji je udio u kreditnim potraživanjima banaka porastao do povijesno visokih 20,6 %. U tom kontekstu, do kraja godine ne očekujemo povoljnije trendove kretanja.“
