Menu
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu su predstavljeni rezultati projekta „Zaposlimo Hrvatsku“. Znanstvenici koji su radili na projektu predstavili su 39 smjernica za reforme nužne za povećanje zaposlenosti...
Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu prezentirala je stanje i probleme tržišta rada upozorivši na izrazito niske stope aktivnosti i zaposlenosti te na visok udio umirovljenih u radnoj dobi. Naglasila je da imamo četvrtu najnižu stopu aktivnosti (71%) i drugu najniža stopa zaposlenosti (59%) u EU u 2014., dok je stopa aktivnosti za muškarce u radnoj dobi (20-64) najniža u EU (76% vs. 83% za EU-28). Kao posebno zabrinjavajući problem, Tomić je istaknula stopu nezaposlenosti mladih koja je više nego dvostruka veća od stope nezaposlenosti za opću populaciju te daleko viša od prosjeka EU-28 (20,6% vs. 43,1%). Kazala je da se pad zaposlenosti u krizi najviše osjetio u privatnom sektoru, uključujući i obrt i slobodna zanimanja.
„Problemi u drugim segmentima gospodarstva doveli su do cikličnog pada BDP-a i do slabe potražnje za radom. Problema na samom tržištu rada zapravo nema, problemi postoje negdje drugdje”, istaknuo je Danijel Nestić iz EIZ-a interpretirajući ključne uzroke problema tržišta rada dodavši da su dio problema i strukturno visoka nezaposlenost, ali i slaba ponuda rada, trajna neusklađenost ponude i potražnje za radom, dugotrajna kombinacija oba faktora zbog regulatorne rigidnosti, nedostatna normativna fleksibilnost kao i visoko porezno opterećenje rada.
Josip Ježovita s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prezentirao je stavove i mišljenja gospodarstvenika o tržištu rada i zapošljavanju proizišle iz ankete koja je provedena među 13.000 gospodarstvenika, iznijevši optimističan podatak prema kojemu 32,3 posto gospodarstvenika planira zapošljavati nove zaposlenike. „Zaposleni su jedan od najznačajnijih resursa bilo koje firme, a kako bi se lakše usmjeravalo i potenciralo njihov, te razvoj samih poslodavaca, istraživanjem se otkrilo da se mogu diferencirati tri glavna faktora koji utječu na dinamiku kvalitete poslovanja: zakonske regulative, aktivnosti poslodavaca vezane uz sektor ljudskih resursa i edukacija te usavršavanju zaposlenika“, istaknuo je Ježovita.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije govorio je o tome kako povećati efikasnost aktivnih mjera tržišta rada. „Da bismo zaposlili Hrvatsku potrebno je ostvariti pozorno usmjerene programe, koji mogu povećavati zapošljavanje, uz neznatni utjecaj na istiskivanje zaposlenih, omogućiti stvaranje stvarne nove vrijednosti i učinkovito povećati primanja slabije obrazovanih radnika“, istaknuo je Bejaković dodavši da je nužno i podrobno i precizno usmjeravanje programa na dugotrajno nezaposlene i one koji su najdalje od tržišta rada.
„Hrvatska ima raznovrsna obilježja s obzirom na različite oblike fleksibilnosti: visoki udio novozaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme i onih koji rade u smjenama i vikendom te nizak postotak zaposlenih koji većinom rade navečer i noću. Svi dionici se moraju potruditi da Hrvatska ima fleksibilnu radnu snagu, a naglasak treba biti na razvoju ljudskog potencijala“, istaknuo je Bejaković. Za bolju fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada sugerira i da bi trebalo unaprijediti kvalitetu zakonskih propisa, učiniti fleksibilnost rada prihvatljivom i radnicima i poslodavcima, unaprijediti sustav kolektivnog pregovaranja, ubrzati ulazak i izlazak (u)iz zaposlenosti, smanjiti troškove poslodavaca kod zbrinjavanja viška radnika te osigurati primjereniju socijalnu sigurnost i zaštitu radnika nakon otkaza.
Da je olakšavanje samozapošljavanja i generiranje malih poslova nužno kako bismo zaposlili Hrvatsku, smatra Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu koji ističe kako se u Hrvatskoj nefunkcioniranje pravne države odrazilo i na radne odnose tako da su radnici često izloženi lošim radnim uvjetima kao što su izbjegavanje plaćanja socijalnih doprinosa i dr. „Oni koji ne mogu bez puno administriranja i troškova legalizirati svoj status radne aktivnosti sele u zonu sive ekonomije i rada na crno ili ostaju izolirani iz svijeta rada“, ističe Mrnjavac te dodaje da preferiranje samo jednog oblika radnog odnosa ograničava mogućnosti iskorištavanja svih radnih resursa društva.
„Visoko ukupno porezno opterećenje u okolnostima nestabilnog makroekonomskog okružja i nedovoljno učinkovitog pravnog sustava rezultira smanjenjem zapošljavanja i ulaganja“, istaknula je Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta u Zagreb. Kazala je da je nužno smanjenje poreznih opterećenja pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav te da poreznim mjerama treba podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju.
Maja Vehovec s EIZ-a pokušala je odgovoriti na pitanje kako produžiti radni vijek. „Potrebne su pozitivne društvene kampanje o starijim radnicima, radi odbacivanja stereotipa i predrasuda o starima“, kaže Vehovec.
Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o tome kako potaknuti lokalna tržišta rada. Istaknuo je potrebu za osnaživanjem i usmjeravanjem lokalne administracije, poduzetničkim okružjem i suradnjom promoviranje kulture rada, osnaživanjem i usmjeravanjem obrazovnog sustava na suradnju s poduzetnicima te zadržavanje visokoobrazovanih.
Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić predstavio je Nacionalnu gospodarsku platformu dualnog obrazovanja u RH, projekt čiji je HGK inicijator, a čiji je cilj povezivanje sustava obrazovanja i samog gospodarstvo po uzoru na Austriju i Njemačku. Dualno obrazovanje uključit će mlade na tržište rada još za vrijeme srednjeg strukovnog školovanja i visokog obrazovanja. Cijeli projekt financirao bi se iz EU operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, a sam trošak ukupnih sredstava za četiri godine provedbe projekta iznosi bi cca 250 milijuna kuna.
„Zaposlenost mora biti prioritetni nacionalni cilj i mora se postaviti tako da bude mjerljiv te ključni pokazatelj uspješnosti i Vlade i gospodarskog rasta“, zaključio je koordinator projekta i savjetnih za radnu politiku i zapošljavanje u HGK Davorko Vidović koji je najavio i nastavljanje projekta.
