Menu
Brojna velika poduzeća su uz pomoć poreznih vlasti nekih članica EU-a izbjegavala plaćanje poreza. Europska komisija sad zahtijeva naknadno plaćanje poreza u milijunskim iznosima...
Prva dva slučaja su pravni pokusni balon. Talijanski proizvođač automobila Fiat i međunarodni lanac kavana Starbucks danas će dobiti poštu od povjerenice Europske unije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. Tim dvama poduzećima ona će priopćiti da njihove dogovore s poreznim vlastima Luksemburga odnosno Nizozemske smatra nedopustivom državnom pomoći. Europska komisija kao braniteljica europskih pravila mora se brinuti za korektno tržišno natjecanje, glasi pravni argument. A njega nema tamo gdje neka poduzeća profitiraju od posebnih dogovora o plaćanju poreza, koji ne vrijede i za njihovu konkurenciju.
Europska komisija je najprije počela istraživati šest takvih slučajeva poreznih dogovora. Ali, takvih slučajeva ima na stotine pa i oni mogu očekivati slična upozorenja. Radi se o poreznim rješenjima donesenim unaprijed koja su izdavali Luksemburg, Nizozemska i Irska. Takvi "tax rulings" zapravo su legalni, ali oni su velikim koncernima godinama pomagali da preko svojih poduzeća-kćeri u nekim europskim "poreznim oazama" plaćaju jako malo poreza.
Ta je praksa kritizirana kao "agresivno izbjegavanje poreza", kad su prošle zime objavljeni neki tajni dokumenti, takozvana afera LuxLeaks. Od tada je Europska komisija od država članica EU-a zahtijevala da izdana posebna porezna rješenja dostave Bruxellesu.
U slučaju Starbucksa stvari su još pregledne. Ovaj lanac kavana je preko svoje tvrtke-kćeri u Nizozemskoj plaćao porez od samo 2,5 posto umjesto 25 posto. Naknadno bi sad trebao platiti oko 30 milijuna eura. U slučaju Fiata je taj iznos zacijelo puno veći. Njemu se predbacuje da je preko podružnice Fiat Chrysler Finance Europe u Luksemburgu efektivno plaćao samo jedan posto, a treba je plaćati 29 posto. S napetošću se očekuju rezultati istrage za još neka velika poduzeća. Europska komisija je, naime, provjeravala i porezna rješenja tvrtke Amazon kao i kompjutorskog diva Applea. Kod njih se zacijelo radi o puno većim iznosima poreza koji će morati naknadno platiti.
Od početka ovog mjeseca na snazi su nova pravila. Kao odgovor na skandal LuxLeak ministri financija Europske unije dogovorili su automatsku razmjenu poreznih informacija. Time bi trebalo transparentno postati oporezivanje velikih koncerna i spriječeno natjecanje oko sjedišta s najnižim porezima.
Zastupnik u Europskom parlamentu Sven Giegold (Zeleni) jedan je od preteča borbe za poreznu pravdu i kod velikih koncerna. "Radi se o korektnom natjecanju i jednakosti. Nije u redu da neka poduzeća izbjegavaju plaćanje poreza, Europska komisija mora stvoriti jednake uvjete tržišnog natjecanja." Čak i ako iznos poreza koji poduzeće mora naknadno platiti izgleda razmjerno malen, kao u slučaju Starbucksa 30 milijuna eura, radi se o puno novca ako se ima na umu pravne posljedice za brojna poduzeća, kaže Giegold.
Ali, on očekuje da će se tvrtke sudskim postupcima usprotiviti zahtjevima Bruxellesa i da će uslijediti višegodišnji sudski procesi. Osim toga on zahtijeva da naknadno plaćeni porez ide u proračun Europske unije. "To je apsurdna situacija da zemlje koje su sudjelovale u izbjegavanju plaćanja poreza na kraju još profitiraju."
Giegold skupa s drugim zastupnicima zahtijeva da se produži mandat istražnog povjerenstva, koji istječe krajem studenoga. "Još radimo na izvještaju koji smatramo privremenim." Bivši luksemburški premijer i sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je prilikom saslušanja pred istražnim odborom odbacio svaku odgovornost. Odbor tek sad dobiva poreznu dokumentaciju koja bi mogla rasvijetliti sustav izbjegavanja poreza u nekim zemljama. Rasvjetljavanje činjeničnog stanja se mora nastaviti, kaže Sven Giegold.
Izvor: DW
