Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u srpnju je četvrti mjesec zaredom zabilježen pozitivan trend relativno viših godišnjih stopa rasta robnog izvoza u odnosu na stope rasta uvoza. Naime, ukupna vrijednost robnog izvoza u srpnju iznosila je 1,1 mlrd eura (10,4% više nego u istom mjesecu lani) dok je u istom promatranom mjesecu uvoz dosegnuo 1,7 mlrd eura (rastući po stopi od 6,3% godišnje). Bez obzira na relativno više godišnje stope rasta izvoza od uvoza, deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u srpnju je iznosio 639,7 milijuna eura zabilježivši stagnaciju na godišnjoj razini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,8% ili 2,3 pb više nego u srpnju 2014. godine...
U kumulativnom razdoblju od siječnja do srpnja deficit robne razmjene iznosio je 4,2 mlrd eura što je za 52,3 milijuna eura (1,2%) manje u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je vrijednost plasiranih roba u inozemstvo u promatranom razdoblju iznosila 6,6 mlrd eura (rast od 12,1% godišnje) dok je uvezeno roba u vrijednosti 10,8 mlrd eura (6,5% više nego u prvih sedam mjeseci 2014. godine). Pokrivenost uvoza izvozom u prvih sedam mjeseci iznosila je 61,1% što je za 3 pb više nego u istom razdoblju lani.
Promatrano prema NKD-u, prerađivačka industrija (vrijednosno najznačajnija djelatnost) u sedmomjesečnom promatranom razdoblju također je ostvarila snažnije stope rasta izvoza od uvoza (12,2% naspram 8,4%). Unutar prerađivačke industrije koja čini gotovo 88% ukupnog izvoza u prvih sedam mjeseci, suficitarne djelatnosti (tj. one čija je vrijednost izvoza veća od uvoza) su: prerada drva i proizvoda od drva i pluta, proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda; zatim proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda; proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme); proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) te proizvodnja namještaja.
U promatranom razdoblju u zemlje članice EU izvezeno je robe u vrijednosti 4,4 mlrd eura (16,9% više nego u istom razdoblju lani) što čini preko 67% ukupnog izvoza roba u prvih sedam mjeseci. Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti 8,4 mlrd eura (godišnji rast od 10,5%) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio je 3,96 mlrd eura (4,2% više nego u istom razdoblju lani). Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU u istom razdoblju se poboljšala te iznosi 52,8% (vs 49,9% u istom razdoblju prošle godine). Istovremeno je došlo do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e te je u prvih sedam mjeseci ukupan izvoz u te zemlje pao za 2% godišnje dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e porastao za 5,3% na godišnjoj razini.
"Iako podaci o rastu robnog izvoza ohrabruju te upućuju na sve veću orijentiranost privatnog sektora na izvozna tržišta ostaje činjenica da je robni izvoz ograničen uskom bazom te razmjerno niskom konkurentnošću domaće industrije. Na razini cijele godine očekujemo nastavak snažnijeg rasta izvoza od uvoza uslijed oporavka na tržištima naših trgovinskih partnera što će u konačnici rezultirati pozitivnim doprinosom neto inozemne potražnje BDP-u", objavili su RBA analitičari.
