Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem drugog tromjesečja dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 283 milijarde kuna (ili 85,7% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu)...
Nakon izdašnog ožujskog izdanja hrvatske euroobveznice u iznosu od 1,5 mlrd eura, na mjesečnoj razini se zamjećuje (već treći mjesec zaredom) pad ukupnog javnog duga koji je krajem lipnja niži za 2,3 mlrd kuna (0,8%) u odnosu na svibanj. Istovremeno, na godišnjoj razini ukupni javni dug nastavlja s pozitivnim stopama rasta te je u odnosu na lipanj prošle godine viši za 15,1 mlrd kuna ili 5,6%. Također, u usporedbi s prosincem 2014. godine javni dug se povećao za 3,4 mlrd kuna odnosno 1,2%.
Mjesečni pad javnog duga u lipnju većim dijelom je posljedica otplate dospjelih obveza države po domaćim kreditima, stoga je u promatranom mjesecu unutarnji dug središnje države iznosio 159,4 mlrd kuna ili 2,8 mlrd kuna manje u odnosu na svibanj (pad od 1,7%). Na godišnjoj razini porastao je za 5,4 mlrd kuna (3,5%) dok je u odnosu na prosinac prošle godine unutarnji dug središnje države niži za 1,3 mlrd kuna (0,8%). Istovremeno, vanjska komponenta duga središnje države u lipnju se povećala za 507 mil kuna (0,4% mjesečno) dosegnuvši iznos od 118,5 mlrd kuna. Osim mjesečnog rasta, s godišnjim povećanjem od 9,8 mlrd kuna (9%) najsnažnije je doprinijela povećanju ukupnog javnog duga na godišnjoj razini. Također, u odnosu na prosinac prošle godine, vanjska komponenta javnog duga središnje države zabilježila je porast od 5,1 mlrd kuna odnosno 4,5%.
Krajem drugog tromjesečja dug lokalnih jedinica iznosio je 5,3 mlrd kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,3% odnosno 2%. U odnosu na prosinac prošle godine, dug lokalnih jedinica je niži za 362 mil kuna ili 6,4%.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem lipnja oko 158 mlrd kuna (55,8% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 103 mlrd kuna (36,4%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 22,3 mlrd kuna (7,9%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.
Stanje ukupnih državnih jamstava krajem promatranog mjeseca iznosi 6,9 mlrd kuna, odražavajući njihov pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 5,2% odnosno 14,5%. Preko 59% ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva (4 mlrd kuna) dok domaća jamstva u iznosu od 2,8 mlrd kuna čine ostatak od gotovo 41% ukupnih državnih jamstava.
Obzirom na srpanjsko izdanje kunske državne obveznice na domaćem tržištu, u slijedećem izvještajnom razdoblju očekujemo novi prirast javnog duga koji će, prema našim očekivanjima do kraja ove godine dosegnuti razinu od 90% BDP-a. Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz odgađanje strukturnih reformi, ali i potencijalno veći proračunski deficit u izbornoj godini, objavili su RBA analitičari.
