Menu
Hrvatska bi u 2016. trebala biti u stanju udvostručiti sadašnji rast BDP-a od 0,5 posto, na 1 posto, procjenjuju analitičari Raiffeisen istraživanja u publikaciji o strategiji za srednju i istočnu Europu za četvrto tromjesečje ove godine...
"Naše procjene BDP-a za regiju srednje Europe (SE) na razini 3,1 posto za 2016. nešto su ispod sadašnjih prognoza rasta za 2015. u visini 3,6 posto. U jugoistočnoj Europi (JIE), međutim, 2016. očekujemo porast BDP-a za 0,4 postotna boda, na 2,8 posto zbog trendova oporavka u Srbiji i Hrvatskoj", kažu u RBA napominjući kako obje zemlje nastavljaju s izlaskom iz recesije.
"Hrvatska bi 2016. trebala biti u stanju udvostručiti sadašnji rast BDP-a od 0,5 posto na 1,0 posto", kaže Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen istraživanja, organizacijske jedinice Raiffeisen Bank International (RBI), u publikaciji o strategiji Central&Eastern Europe za četvrto tromjesečje 2015.
Analitičari Raiffeisena očekuju da će rast BDP-a u Srbiji iduće godine biti 2,5 posto, nakon izostanka rasta ove godine.
Sa stabilnim rastom u visini 3,5 posto, Rumunjska je i dalje pokretač rasta u regiji, kaže Brezinschek.
Iz Reiffeisena ističu kako su podaci o rastu za zemlje srednje i jugoistočne Europe i dalje stabilni, iako vodeći pokazatelji za Poljsku (2015. za 3,7 posto i 2016. za 3,6 posto), Mađarska (ove godine 3 posto i iduće 2,5 posto) te Češku (za 4,3 posto ove i 2,4 posto iduće godine) od ljeta pokazuju znakove usporavanja.
"Za razliku od drugih tržišta u razvoju, na zemlje srednje i jugoistočne Europe teško da bi imalo utjecaja neprestano smanjenje rasta BDP-a u Kini budući da je među njima vrlo malo izravnih trgovinskih odnosa. Sekundarni učinci mogli bi se osjetiti preko Njemačke, ali pozitivni učinci na cijene sirovina i energenata i njih bi djelomično nadoknadili. Osim Kine, tržištima u razvoju najviše brige zadaje monetarna politika SAD-a i očekivano povećanje kamatnih stopa koje bi, pak, moglo dovesti do jačanja tečaja dolara. No, i s toga će gledišta utjecaj na srednju i jugoistočnu Europu kao regiju biti vrlo ograničen s obzirom na snažno vezivanje tečajeva za euro, dok se svega nekoliko istočnoeuropskih kompanija financira u američkim dolarima", navodi se u priopćenju.
Hrvatska: skroman rast se nastavlja, fiskalna politika u fokusu
U dijelu publikacije posvećenom Hrvatskoj, navodi se kako se ubrzanje skromnog oporavka gospodarstva nastavilo u drugom tromjesečju, a prvi indikatori gospodarske aktivnosti potvrđuju nastavak sličnih trendova i u preostalom dijelu godine.
I dok izostanak inflatornih pritisaka i porezno rasterećenje raspoloživog dohotka podržavaju blagi oporavak osobne potrošnje, ostaje činjenica da se tržište rada stabiliziralo na iznimno niskim razinama zaposlenosti, uz neriješene strukturne probleme, koji uvelike opterećuju održiv i snažniji oporavak. Osim toga, otvorena ostaju pitanja visokih proračunskih manjkova i rasta javnog duga te, naposljetku, poslovne klime koja je uvelike narušena izravnim uplitanjem države u ugovorne odnose, ističe direktorica Ekonomskih istraživanja RBA Zrinka Živković-Matijević.
Dodaje kako poprilična neizvjesnost stvara pritiske na tržište u smislu kretanja kamatnih stopa i tečaja.
"Svjesna visokih valutnih rizika, središnja banaka ostat će dosljedna politici očuvanja stabilnosti kune, nastojeći istovremeno osigurati dovoljnu likvidnost na tržištu. Naposljetku, fokus svih tržišnih sudionika ostat će na fiskalnoj politici i sposobnosti kreatora ekonomske politike da uredno servisiraju dugove, a o strukturnim promjenama i ECB-u ovisit će i cijena novih zaduženja", naglašava Živković-Matijević.
