Menu
Posljednji podaci HNB-a (prema metodologiji ESA 2010) o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na porast ukupnih kreditnih plasmana koji su na kraju srpnja iznosili 281,5 mlrd kuna, što je za 3,3 mlrd kuna više u odnosu na mjesec dana ranije (1,2%). Istovremeno su kreditni plasmani u usporedbi s krajem srpnja prošle godine viši za neznatnih 25,5 mil kuna te su praktički stagnirali na godišnjoj razini, čime je nakon četiri uzastopna mjeseca zaustavljen godišnji pad ukupnih kredita. U odnosu na kraj 2014. godine ukupni krediti poslovnih banaka viši su za gotovo 1,4 mlrd kuna (0,5%)...
Obzirom da je preko dvije trećine kredita (73%) vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,6% odnosno za 0,9% u odnosu na kraj 2014. godine, statistički je ublažilo rast kredita u kunskom iskazu. Promatrano u odnosu na lipanj, kuna je oslabila prema euru za 0,1% te tako blago utjecala na mjesečni rast kunskog iskaza kreditnih plasmana. S druge strane, slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 13,51% odnosno 11,9% u odnosu na kraj prošle godine statistički je doprinijelo većem iskazu kredita izraženom u kunama. Istovremeno, u odnosu na lipanj, kuna je ojačala prema franku za 2,3% čime je ublažila mjesečni rast ukupnih kreditnih plasmana.
Na godišnjoj razini rastu ukupnih kredita je pridonio rast i kunskih kredita i valutnih (uključujući kunske uz valutnu klauzulu). Tako su čisti kunski krediti (u iznosu od 76 mlrd kuna) u odnosu na srpanj prošle godine porasli za 1,19 mlrd kuna (+1,6%). U odnosu na kraj 2014. oni su viši za 2,07 mlrd kuna (+2,8%). S druge strane valutni krediti (u iznosu od 205,4 mlrd kuna), koji su i pod utjecajem navedenih tečajnih promjena, zabilježili su na godišnjoj razini pad za 1,65 mlrd kuna (-0,6%), te su u odnosu na kraj 2014. godine niži za 693 mil kuna (-0,3%).
Podaci za srpanj pokazuju nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava, uz razduživanje sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu zabilježio rast kreditnog zaduženja. S udjelom od 19,3% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem lipnja iznose 54,2 mlrd kuna, što je za 3,62 mlrd kuna (7,1%) više nego na kraju lipnja, te 3,34 mlrd kuna više nego na kraju srpnja 2014. godine (6,6%). U odnosu na kraj 2014. godine krediti sektoru središnje države su viši za 2,3 mlrd mlrd kuna (4,5%). Tako su u srpnju kreditni plasmani državi zabilježili najveću stopu mjesečnog rasta u ovoj godini, ali i najvišu stopu godišnjeg rasta kakva nije viđena od siječnja 2014. godine.
Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem srpnja iznosili su 90,87 mlrd kuna što je za 292 mil kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-0,3%) te 3,27 mlrd manje u odnosu na kraj srpnja 2014. godine (-3,5%), što potvrđuje nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama (koji datira od lipnja 2012. godine). Posljedično se njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 1,2 pb na godišnjoj razini te iznosi 32,3%. Prema informacijama HNB-a, ukoliko isključimo utjecaj tečaja, pad kreditnih plasmana sektoru poduzeća iznosio je 3,9% na godišnjoj razini. Promatrano u odnosu na kraj 2014. godine krediti poduzećima su niži za 1,16 mlrd kuna (-1,3%), čime je potvrđen nastavak pada potražnje za kreditima, što je dijelom posljedica teških uvjeta poslovanja te smanjene potražnje, premda je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima.
U srpnju je prekinut međugodišnji rast kredita sektora stanovništva koji je bio primjetan od početka ove godine. Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem srpnja iznosili su 126,87 mlrd kuna (udio od 45,1% u ukupnim kreditima), što je pad za 767,6 mil u odnosu na kraj lipnja (-0,6%), te 250 mil kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,2%). Na godišnjoj razini ako isključimo utjecaj tečaja pad kreditnih plasmana sektoru stanovništva iznosio je 2,2%. Promatrano u odnosu na kraj 2014. godine krediti sektoru kućanstva veći su za 417,5 kuna (+0,33%), objavili su RBA analitičari.
