Menu
Viši gospodarski rast od predviđenog (procjena korigirana s 0,5 % za 2015. godinu u proračunskom planu na 1,1 % u rebalansu) rezultirao je ostvarivanjem viših proračunskih prihoda koji su rebalansom praktički raspoređeni na povećane rashode dijela proračunskih korisnika...
Pritom su rebalansom ukupni proračunski prihodi povećani za 1,76 milijardi kuna, istodobno su proračunski rashodi povećani za gotovo isti iznos (1,74 milijarde kuna) pa je proračunski deficit ostao nepromijenjen na razini od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a. Osim učinaka povezanih s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od predviđenog, u rebalans su ugrađeni i učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije koje su donesene u travnju, odnosno nakon donošenja proračunskog plana. Međutim, efekti dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, koji su procijenjeni u iznosu od 0,4 % BDP-a, nisu se odrazili na smanjenje visine deficita u rebalansu državnoga proračuna.
Na prihodnoj se strani proračuna rebalansom predviđa znatan porast poreznih prihoda (za 1,8 milijardi kuna) ponajprije temeljen na rastu prihoda od PDV-a (za 750 milijuna kuna), posebnih poreza i trošarina (za 653 milijuna kuna zbog rasta potrošnje, ali i povećane visine trošarina na duhan i motorne benzine, plinsko ulje i kerozin) te poreza na dobit (za 439 milijuna kuna kao rezultat uplate poreza na dobit nakon godišnjih obračuna dobiti za 2014. godinu, koja je bila viša od očekivane te, u skladu s tim, povećanih akontacija u ovoj godini). S druge strane, znatnije su smanjeni prihodi od doprinosa zbog za 400 milijuna kuna niže procjene povlačenja sredstava iz II. mirovinskog stupa. Smanjeni su i prihodi od prodaje nefinancijske imovine (za 718 milijuna kuna) zbog odustajanja od prodaje dijela imovine uslijed neadekvatnih ponuda na provedenim natječajima.
Povećani su prihodi najvećim dijelom usmjereni za dodatna izdvajanja u resoru znanosti, obrazovanja i sporta (300 milijuna kuna), za sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije (160 milijuna kuna), za socijalne naknade (150 milijuna kuna), za mirovine (133 milijuna kuna) i dječji doplatak (90 milijuna kuna). Povećani su rashodi za zaposlene (za 453,1 milijun kuna) zbog većih potreba u ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te zbog potrebe isplate razlike iznosa jubilarne naknade. Drugim riječima, prema funkcijskoj klasifikaciji, povećavaju se rashodi u obrazovanju (kapitalne investicije, javni međumjesni prijevoz i isplata jubilarne nagrade), općim javnim uslugama (izravnanje decentraliziranih funkcija), socijalnoj zaštiti (socijalne naknade, mirovine i doplatak za djecu) te zdravstvu.
U takvim okolnostima deficit na razini državnog proračuna ostaje nepromijenjen, ali se na razini opće države rebalansom planira smanjenje njegova udjela u BDP-u za 0,1 postotni bod (s -3,9 % na -3,8 % BDP-a) jer se procjenjuje da će izvanproračunski korisnici ostvariti suficit u visini od 0,1 % BDP-a (u prvotnom su planu imali uravnotežen proračun).
Rebalans državnog proračuna u biti ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni doprinos rješavanju bitnih problema. Hrvatsko se gospodarstvo nalazi pri samom dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama je s najvišim proračunskim deficitom te među zemljama s izrazito visokom razinom javnog duga i još nepovoljnijom dinamikom njegova rasta. Dakle, ovaj rebalans državnog proračuna ne pridonosi znatnije rješavanju tih problema: unatoč rastu prihoda, proračunski deficit ostaje na istoj razini, a javni će se dug do kraja godine, prema kvantifikacijama iz rebalansa, povećati na razinu od 89,2 % BDP-a. Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime, predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno bi to pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje koji se nalazi ispod investicijske razine. Zadržavanje visoke razine proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje i ograničava mogućnost budućeg rasta, stoji u komentaru iz HGK.
