Menu
Analitičar i ekonomist Željko Lovrinčević drži da će pretvaranje kredita u euro u konačnici platiti građani. Čak i da prihvatimo rizik u korist ugroženih građana, ostaje, kaže Lovrinčević, pitanje neravnopravnosti...
"Padne li zakon na Ustavnom sudu, ceh će morati platiti država, odnosno porezni obveznici, a to znači da će deficit proračuna umjesto 15 milijardi kuna biti najmanje 22 milijarde kuna. Drugim riječima, to je 7 posto BDP-a, što je za Europsku komisiju i kreditore neprihvatljiva razina", rekao je Lovrinčević za Večernji.
A kako to ugrožava građane? Riječ je o jednostavnoj matematici. Država je već povećala javni dug na gotovo 90 posto BDP-a, a svaka nova milijarda kuna duga vodi u rušenje kreditnog rejtinga, što za sobom povlači i veću premiju rizika. To znači skuplje zaduživanje ne samo za državu nego i za građane. Kamatne stope na kredite će rasti, istina ne preko noći, ali svakako u roku od dvije-tri godine pa će dug platiti svi oni koji budu kupovali stan jer će im rate biti znatno veće nego sada. Čak i da prihvatimo taj rizik u korist ugroženih građana i naših susjeda i prijatelja koji trenutačno ne mogu plaćati visoke rate kredita, ostaje moralno pitanje neravnopravnosti građana pred zakonom, što je suprotno Ustavu.
Lovrinčević se stoga pita zašto se ne bi braniteljima jamčila niža kamatna stopa na kredite ili pak zašto ne bi neka druga interesna skupina poput nezaposlenih ili blokiranih tražila pomoć države za plaćanje svog kredita.
"Ovo je dokaz da naše društvo nije uspjelo provesti tranziciju mentaliteta. U svakoj demokratskoj državi u kojoj su ljudi svjesni da moraju platiti svoj dug ovakva bi odluka Vlade bila penalizirana", kaže Lovrinčević te dodaje da je čak i tehnički gotovo nemoguće provesti konverziju u svim slučajevima.
Konverzija podrazumijeva nove ugovore o kreditima, a to znači i da se jamci i sudužnici moraju ponovno složiti i jamčiti za kredit, što nakon negativnih iskustava neće naići na stopostotni odaziv.
