Menu
Nije tajna da su Europska Unija i Ruska Federacija ekonomski prilično povezane. Govoreći o energetima i – međuovisne...
Zbog obostranih sankcija trpe mnoga gospodarstva, pa tako neke zemlje, poput Poljske, očekuju gubitke veće od 800 milijuna eura. Hrvatska nije u kategoriji najugroženijih zemalja, no, paketom sankcija ugroženo je 20-25 milijuna dolara hrvatskog izvoza, prema podacima Hrvatske gospodarske komore. RBTH Hrvatska odlučio je istražiti kako na ruskom tržištu posluju hrvatske firme – utječu li na njih sankcije i kako vide svoju perspektivu na tom tržištu.
Jedna od najprisutnijih hrvatskih firmi u Rusiji je svakako Atlantic Grupa. Na ruskom tržištu, ali i široj regiji Zajednice neovisnih država (ZND) prisutni su s brandovima Argeta, Bebi, Donat Mg i Multivita Vitamin C. Potonji je u svoj kategoriji na ruskom tržištu – najprodavaniji. Do početka ukrajinske krize i obostranih sankcija, upravo je tržište Rusije i ZND-a imalo najveći rast u cijeloj Atlantic grupi. U 2013. godini na tom je tržištu ostvaren rast od 26.8 posto. Ilustracije radi, koliko je tržište Rusije i okolnih zemalja bilo i jest važno za Atlantic Grupu, valja samo spomenuti podatak da je drugi najveći rast te godine iznosio 6.9 posto i ostvaren je u Sloveniji. Za komentar situacije oko sankcija i poslovanja u Rusiji, obratili smo se potpredsjedniku Atlantic Grupe Srećku Nakiću, koji nam je zabrinuto govorio o sadašnjoj situaciji. „Kada je riječ o obostranim sankcijama Europske unije i Rusije, te posljedičnoj ekonomskoj krizi, svakako primjećujemo izraženiji utjecaj tih čimbenika na naše poslovanje. Nestabilno okruženje i deprecijacija rublje su neminovno utjecali na ukupne poslovne prilike, ali unatoč tome s našim brandovima i dalje ostvarujemo vrijedne rezultate na ovom tržištu.“, izjavio je Nakić za RBTH Hrvatska.
Pa ipak, o važnosti samog tržišta i uspješnosti grupe Nakić je govorio u nešto pozitivnijim tonovima. „Kada je riječ o nastupu kompanije na istočnom tržištu, možemo reći kako smo uvijek nailazili na otvorenost ključnih ljudi, te uspješno plasirali asortiman“, rekao je Nakić i dodao kako su prepoznali i značajan interesi i otvorenost ruskih institucija kada je riječ o strateškim investicijama na tom području. „Bez obzira na usporeniji rast koji bilježimo u 2015. Godini, a koji je uvjetovan ekonomskom krizom, rusko tržište je za nas svakako jedno od najvažnijih strateških tržišta, te tamo planiramo dodatno širenje našeg proizvodnog portfelja i ukupne aktivnosti“, zaključuje Nakić.
Još jedna od kompanija koja je svoje snažno ekonomsko uporište našla u Rusiji, jest Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod (HB –J). Ova firma sa sjedištem u Zagrebu primarno djeluje kao nadzorno i izvještajno tijelo prema Vladi RH i Europskoj komisiji u aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta. U kontekstu zaoštrene političke situacije između Rusije i Zapada, pozicija ove firme je tim osjetljivija i važnija. Savjetnik direktora HB-J Zvonimir Novak kaže nam kako je, kroz povijest, poslovni odnos s Rusijom imao značajnu ulogu u poslovanju hrvatskih brodogradilišta. Padom udjela europskih brodogradilišta na svjetskom tržištu, tumači nam Novak, dolazi i do pada hrvatske brodogradnje, kako na svjetskom, tako i na ruskom tržištu.
Novak kaže kako je u Hrvatskoj brodogradnja i dalje vrlo važan industrijski sektor (u posljednjem desetljeću po udjelu zaposlenost 2-5 posto, a s kooperantima do 10 posto), udjel u BDP-u (0.8 – 1.8 posto), te izvozu (10 do 15 posto) je vrlo važan za naše gospodarstvo. Rusko je tržište i dalje vrlo interesantno za hrvatska brodogradilišta. „Nažalost, daleko smo od onih brojeva iz povijesti, ne radi političkih utjecaja, pa i embarga, već radi nemogućnosti konkuriranja dalekoistočnim brodogradilištima i uvjetima u kojima ona posluju“, kaže Novak.
Pa ipak, posljednjih je godina, od privatizacije do danas, zabilježeno nekoliko ugovora za izgradnju riječnog kruzera i ribarica za sjeverno more, kao i popravaka luksuznih jahti. Sve to daje naznaka da bi se hrvatska brodogradilišta mogla vratiti na rusko tržište. Novak kaže kako u prilog tome ide i činjenica da je Brodosplit krajem studenog 2014. potpisao ugovor o suradnji s ruskom tvrtkom JSC „Sudoexport“. Naš sugovornik podsjeća nas i kako je u veljači ove godine ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predvodio veliku gospodarsku delegaciju u posjetu Rusiji, u kojoj su se nalazila i neka od naših brodogradilišta. „Nakon provedene privatizacije i uspješnog restrukturiranja, nadamo se da će se hrvatska brodogradnja vratiti na to iznimno veliko tržište, te da će ponovno predstavljati ozbiljnog poslovnog partnera kao što je to nekad bila“, zaključuje Novak govoreći o perspektivama poslovanja na ruskom tržištu.
Još jedna velika hrvatska firma koja posluje u Rusiji jest Pliva. „Poslujemo na ruskom tržištu dugi niz godina i, osim tržišta SAD-, ovo je tradicionalno jedno od naših najznačajnijih izvoznih tržišta“, rekli su za RBTH Hrvatska iz Plivina odjela za komunikacije. S obzirom na to da farmaceutski proizvodi, barem do sada, nisu podlijegali sankcijama, poslovanje Plive odvija se sukladno planu.
Mnoge druge kompanije, međutim, teško su pogođene sankcijama. Pogotovo se to odnosi na one firme kojima izvoz prema Rusiji zauzima značajan udio u proizvodnji. Politička situacija ne ide u prilog gospodarstvu, a za sada nema naznaka da cjelokupna situacija tako brzo razriješiti. Pa ipak, svi gospodarstvenici s kojima je RBTH Hrvatska pričao, uvjereni su kako će Ruska Federacija i dalje ostati važno tržište hrvatskim firmama.
Izvor: RBTH
