Menu
Prva procjena DZS-a o kretanju BDP-a pokazuje da je nakon rasta od 0,5% u prvom ovogodišnjem kvartalu, u drugom kvartalu rast dinamiziran na 1,2%. Takav je rast bio tek nešto veći od očekivanja jer su objavljeni podaci o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, građevinarstvu i izvozu ukazivali na blago pozitivne trendove u gospodarstvu, odnosno na nastavak znatnog rasta robnog izvoza...
S obzirom da je rast BDP-a na godišnjoj razini zabilježen u tri kvartala za redom govori se o izlasku Hrvatske iz krize, odnosno početku oporavka gospodarstva. Pri tome je bitno naglasiti da su uz rast izvoza roba i usluga, koji potpomognut pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, na godišnjoj razini raste već devet kvartala za redom, vidljivi i trendovi oporavka domaće potražnje. Naime, prvi puta nakon prvog i drugog kvartala 2011. i prije toga trećeg kvartala 2008. godine ponovo se bilježe dva kvartala rasta domaće potražnje za redom.
S obzirom na nastavak niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka i nastavak pada broja zaposlenih, ovakvi se trendovi mogu pripisati samo ostvarenim rastom neto plaća, znatno potaknutim izmjenama u porezu na dohodak, te postupnim oporavkom sklonosti potrošnji koja se znatno smanjila u razdoblju krize.
Oporavak domaće i nastavak oporavka inozemne potražnje utjecao je i na rast proizvodnje roba i usluga, pri čemu je tijekom drugog kvartala najviše povećana bruto dodana vrijednost u grupi djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i ugostiteljstvo te u prerađivačkoj industriji.
Uz navedena kretanja u prva dva kvartala rast BDP-a je za prvu polovinu ove godine iznosio 0,9%. Takav rast je bio nešto veći od još uvijek aktualnih predviđanja da će za cijelu godinu rast iznositi oko 0,5%, ali je već od početka godine prisutan trend laganog povećanja procjena u odnosu na prethodne. Tako se može očekivati da će i Europska komisija u svojim jesenskim procjenama u studenom blago povećati svoju procjenu rasta za Hrvatsku koja je u svibnju iznosila samo 0,3%.
Međutim, to neće bitno poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU jer bi prema tim procjenama Hrvatska uz Finsku i Cipar trebala biti među najsporije rastućim gospodarstvima.
Dostupni podaci o prvim procjenama za drugi kvartal pa tako i za prvu polovinu godine pokazuju da je Hrvatska i prema originalnim i prema desezoniranim podacima u grupi pet zemalja koje ostvaruju rast manji od jedan posto (Italija, Cipar, Austrija i Finska čiji BDP pada), dok je rast za EU28 iznosio 1,6%. Tako će i ova godina unatoč laganom oporavku gospodarstva za Hrvatsku značiti udaljavanje od prosječne razine razvijenosti EU. Drugi, izrazito nepovoljan pokazatelj za Hrvatsku jest realni BDP koji je u prošloj godini bio na 12,4% nižoj razini nego u pretkriznoj 2008. godini, pa će uz tako niske stope rasta trebati dugi niz godina samo da se gospodarska aktivnost vrati na razinu prije krize (uz 0,9% bi trebalo oko 15 godina).
Stoga ostvareni rast nakon šest godina pada treba promatrati s dozom optimizma, ali i oprezom s obzirom na eventualni rast potencijalnih rizika.
Kada se govori o dugom razdoblju krize i izlasku iz recesije treba napomenuti da DZS učestalo revidira podatake o sezonski prilagođenim stopama rasta BDP-a po kvartalima pa je u četvrtom kvartalu prošle godine po zadnjoj raviziji zabilježena stagnacija u odnosu na prethodni kvartal.
Stoga se tek sada može govoriti o službenom izlasku Hrvatske iz recesije. Naime, kriterij za izlazak su dva uzastopna kvartala rasta u odnosu na prethodni kvartal, a s rastom od 0,2% u prvom kvartalu i 0,7% u drugom kvatralu došlo je do ispunjavanja tog kriterija. Prema ekonomskoj teoriji recesiju obilježava pad proizvodnje i zaposlenosti, stagnacija ili pad neto plaća te pad potražnje koji dovodi do pada vrijednosti trgovine. Taj kriterij također potvrđuje da je prisutan izlazak iz recesije jer u prvoj polovini ove godine raste proizvodnja i trgovina na malo, pod znatnim utjecajem izmjene poreza na dohodak rastu i plaće, a zaposlenost je nažalost samo usporila pad u odnosu na prethodne godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio je blizu naših očekivanja. Na takvo kretanje prvenstveno je utjecao nastavak znatnog rasta robnog izvoza. Međutim, tako slab rast BDP-a neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Naime, u prvoj polovici ove godine Hrvatski BDP porastao je 0,8%, po čemu smo među pet najsporije rastućih gospodarstava u EU i time se udaljujemo od prosječne razine razvijenosti u EU i
približavamo se Bugarskoj i Rumunjskoj koje su u gospodarskom uzletu i rastu brže od prosjeka EU.“
