Ruski rubalj dosegnuo je dosad najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar...
Rusija je, u cjelini gledano, prošla daleko lošije od većine zemalja. "U razdoblju od početka ljeta tečaj američkog dolara je skočio za 35%, a eura za 41%", kaže Aleksandar Jegorov, analitičar tvrtke TELETRADE.
Prema riječima stručnjaka, glavni razlog pada tečaja rublja je visoka ovisnost ruske ekonomije o cijenama nafte. Na primjer, barel tipa Brent je 24. kolovoza 2015. godine na burzi koštao 43,54 dolara, što je najniži pokazatelj od krize 2009. godine.
Po riječima stručnjaka informativno-analitičkog portala BKS Ekspress Ivana Kopejkina, rubalj je počeo novi radni tjedan naglim padom u odnosu na dolar i euro. "Glavni uzroci takve dinamike su novi pad na kineskom tržištu, kao i pad cijena nafte", kaže Kopejkin. Po njegovim riječima, nije pomogla čak ni odluka donesena u nedjelju da mnogi kineski mirovinski fondovi sada mogu investirati do 30% aktiva u tržište dionica (opseg tih investicija se ocjenjuje otprilike na 100 milijardi dolara). "Rusko tržište je ušlo u novi kovitlac svoga pada. Sinkronizirano su pali burzovni indeksi i tečaj rublja, reagirajući na dinamiku cijena nafte i na nestabilnost koja se primjećuje na temelju dinamike kineskih burzi", slaže se Igor Kovaljov, analitičar brokerske tvrtke InstaForeks.
Po njegovim riječima, jedan od uzroka sniženja cijena nafte bila je izjava ministra naftne industrije Irana Bidžana Namdara Zanganea. "Mi ćemo povećavati eksploataciju pod svaku cijenu. Mi nemamo drugog izbora. Ako proizvodnja nafte ne bude brzo uvećana mi ćemo stalno gubiti jedan dio tržišta", izjavio je iranski ministar za agenciju Bloomberg. Iran je bio druga zemlja OPEC-a po obujmu eksploatacije nafte prije nego što su mu uvedene sankcije 2012. godine. Pojedine velike naftne kompanije, uključujući BP i Shell, već su pokazali interes za industrijalizaciju naftnih nalazišta u Iranu. Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), višak nafte u svijetu već iznosi 3 milijuna barela dnevno, prenosi RBTH.