Menu
Uvođenje sankcija protiv Rusije u vezi s krizom u Ukrajini dovelo je do pada ruske ekonomije za samo 0,5-0,6%, a niske cijene nafte utjecale su na recesiju...
Do takvog zaključka u svojem istraživanju došli su suradnici ruske Centralne banke Andrej Sinjakov i Sergej Seleznev te Agustin Rojtman, ekonomist Međunarodnog valutnog fonta, izvještavaju novine Kommersant. Prema službenoj informaciji, BDP Rusije se od siječnja do srpnja 2015. smanjio za 3,4% u odnosu na isto to razdoblje 2014.
S takvom ocjenom slaže se i Vladimir Bessonov, voditelj laboratorija za istraživanje problema inflacije i ekonomskog rasta na Višoj školi ekonomije. ''Točnost takvih ocjena je relativna, ipak, općenito uzevši, potvrđujem da pad BDP-a u Rusiji nije povezan s utjecajem sankcije, nego promjenom cijena nafte'', govori.
Prema riječima Bessonova, i kronologija pada ruske ekonomije potvrđuje tu tezu: glavni pad BDP-a nije započeo prije godinu dana, kad su uvedene sankcije Rusije, nego početkom 2015., odnosno nakon oštrog pada cijene nafte. ''Utjecaj sankcija na razne sektore ruske industrije bio je različit: u nekim segmentima uspješno je uspostavljen proces zamjene stranih proizvoda domaćom proizvodnjom. Ipak na ekonomiju glavni utjecaj ima glavna stopa i cijena kreditnih resursa unutar države koja je povezana s njom. Posebno ozbiljno od poskupljenja kredita trpi prerađivačka industrija'', ističe Vladimir Bessonov. Konkretno, krajem 2014. Središnja banka morala je podići do 17% glavnu stopu o kojoj ovisi cijena svih kredita u državi. Potom je bila smanjena do 10,5%.
Istraživanje analitičara Središnje banke opisuje model dinamike BDP-a nakon uvođenja financijskih sankcija Rusiji u trećem kvartalu 2014. i smanjenja naftnih cijena s 110$ na 50-55 za barel. Model, koji koriste autori, temelji se na radovima jednog od utemeljitelja Čikaške škole Arnolda Harbergera i Carlosa Vegha sa Sveučilišta John Hopkins. Konkretno, autori svjesno koriste radikalnu pretpostavku da Rusija tijekom pet godina neće imati pristup kapitalu na vanjskom tržištu. Prema njihovim računicama, ruska ekonomija će se vratiti na rast od 1,5% godišnje do 2017.
Prema riječima Alekseja Baskakova, voditelja odjela kompanije Finekspertiza, ova situacija ide na ruku distributerima nositelja energenata, koji dobivaju novce u stranima valutama, ali je većini sektora unutarnje tržišta postalo lošije zbog poskupljenja novca. ''Radimo gotovo sa svim sektorima ekonomije i trenutno ne vidimo nekih ozbiljnih strukturnih sektorskih pozitivnih transformacija. Naravno, iznimke su samo projekti za zamjenu stranih proizvoda domaćom proizvodnjom, koje podržavaju ruske banke'', govori Baskakov.
Štoviše, prema riječima Georgija Vaščenka, voditelja uprave za operacije na ruskom tržištu Freedom Finance, iskorištavanje arktičkih nalazišta nije svrsishodno. U skladu s tim, govori Vaščenko, nema smisla povećavati količine kapitalnih troškova za kupovinu opreme koja potpada pod sankcije. ''Glavni čimbenik recesije je inflacija, izazvana padom rublja koji se, sa svoje strane, događa zbog smanjenja cijena nafte i odustajanja Središnje banke da podrži tečaj nacionalne valute'', smatra.
Izvor: RBTH
