Menu
Ove godine na području cijele Europske unije potrošačke cijene balansiraju u vrlo uskoj amplitudi oko nule pod utjecajem sporog oporavka potražnje te pada cijena sirovina na svjetskim robnim tržištima (s naglaskom na sirovu naftu). U prva tri mjeseca realizirane su negativne godišnje stope (prosječno -0,3 %) koje su se u sljedećih četiri podigle iznad nule, no vrlo ograničeno i nestabilno...
Naime, nakon ovogodišnje maksimalne inflacije od 0,3 % u svibnju, godišnji se rast potrošačkih cijena tijekom lipnja i srpnja (0,1 %) ponovno ublažio uslijed jačeg pada cijena energije te blažeg rasta cijena neprerađene hrane. Nešto snažniji pad cijena energije zabilježen je u srpnju uslijed produbljenja pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima kao trenutnog efekta povijesnog dogovora Zapada i Irana o nuklearnom programu i ublažavanju sankcija. Cijene sirove nafte su, naime, u srpnju pale za desetak dolara po barelu, dok se godišnja razina pada produbila iznad 50 %. Primarno uslijed toga, u velikom je broju članica inflacija u srpnju bila niža nego mjesec dana ranije, a najveći skok je zabilježen u Rumunjskoj gdje je deflacija produbljena s -0,9 % na -1,4 %.
Istodobno, u Hrvatskoj je nakon dva mjeseca zabilježen pad potrošačkih cijena (prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena), odnosno deflacija, na razini od -0,2 %. Iako trenutno primarni impuls pada potrošačkih cijena proizlazi iz kretanja cijena nafte, i kada se isključe volatilne cijene energije i neprerađene hrane, godišnji rast indeksa potrošačkih cijena na području EU već se duže vrijeme ne diže iznad 0,8 % što pokazuje upornost deflatornih pritisaka kao i ograničenost ekspanzivne monetarne politike ECB-a i ostalih nacionalnih banaka izvan područja euro zone.
U slijedećim mjesecima cijene nafte i dalje će imati snažan izravni deflatorni utjecaj, što će, uz prigušen rast potražnje, i dalje držati inflaciju vrlo blizu nule, kako u Hrvatskoj tako i na području cijele EU, objavili su iz HGK.
