Menu
Posljednji podaci HNB-a (prema metodologiji ESA 2010) o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na daljnji pad ukupnih kreditnih plasmana koji su na kraju lipnja iznosili 278,2 mlrd kuna, što je za 3,6 mlrd kuna manje u odnosu na mjesec dana ranije (-1,3%), dok su kreditni plasmani u usporedbi s krajem lipnja prošle godine niži za skoro 2 mlrd kuna (-0,7%)...
U odnosu na kraj 2014. ukupni krediti poslovnih banaka smanjeni su za gotovo 1,94 mlrd (-0,7%). Time je i četvrti mjesec za redom zabilježen godišnji pad kunskog izraza kredita, uslijed razduživanja sektora središnje države i nefinancijskih trgovačkih društava, dok su krediti sektoru stanovništva ublažili pad.
Obzirom da je preko dvije trećine kredita (73%) vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,12%, statistički je ublažilo pad kredita u kunskom iskazu.
S druge strane jačanje kune prema euru, u odnosu na kraj 2014 za 0,9% statistički je pojačalo efekt pada kredita u kunskom iskazu u odnosu na kraj 2014. S druge strane slabljenje kune u odnosu na franak (na godišnjoj razini 17,21%, a u odnosu na kraj 2014. za 11,9%) statistički je ublažilo pad kredita u kunskom iskazu.
Na godišnjoj razini padu ukupnih kredita je pridonio pad valutnih kredita i kunskih uz valutnu klauzulu (ublažen navedenim promjenama tečaja), koji su na godišnjoj razini niži za 2,92 mlrd kuna (-1,4%), te u odnosu na kraj 2014. za 3,1 mlrd kuna (-1,5%). S druge strane čisti kunski krediti su u odnosu na kraj lipnja prošle godine porasli za 940 mil kuna (+1,3%). U odnosu na kraj 2014. oni su viši za 1,15 mlrd kuna (1,6%)
Trendovi u prvoj polovini ove godine pokazuju razduživanje sektora središnje države i nefinancijskih trgovačkih društava te nastavak godišnjih stopa rasta kredita sektoru stanovništva (od siječnja ove godine). S udjelom od 18,2% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem lipnja iznose 50,6 mlrd kuna, što je za 1,77 mlrd kuna (-3,4%) niže nego na kraju svibnja, te 368 mil kuna (-0,7%) manje nego na kraju lipnja 2014.
Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti sektoru središnje države su niži za 1,3 mlrd mlrd kuna (-2,5%). U razdoblju od ožujka primjetan je trend smanjenje kredita središnjoj državi na godišnjoj razini, što je moguća posljedica činjenice da je u ožujku država s ciljem podmirenja svoj obveza izdala i euroobveznicu.
Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem lipnja iznosili su 91,2 mlrd kuna što je za 1,2 mlrd kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-1,3%) te 2,4 mlrd manje u odnosu na kraj lipnja 2014.(-2,3%), što potvrđuje nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama (od lipnja 2012.), pa se posljedično njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 0,6 pb na godišnjoj razini te iznosi 32,8%.
Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti poduzećima su niži za 870,5 mil kuna (-0,9%). Potražnja za kreditima domaćih poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima.
Primjetan je ovogodišnji trend međugodišnjeg rasta kredita sektora stanovništva koje ima najveći udio u ukupnim kreditima (45,9%). Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem svibnja iznosili su 127,6 mlrd kuna (udio od 45,9% u ukupnim kreditima), što je pad za 700,9 mil u odnosu na kraj svibnja (-0,5%), te porast za 1,1 mlrd kuna (0,9%) u odnosu na isti period prošle godine. Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti sektoru kućanstva veći su za 1,2 mlrd kuna (+0,9%), objavili su RBA analitičari.
