Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a o robnoj razmjeni RH s inozemstvom, u svibnju je zabilježen rast izvoza za 9,1% u odnosu na isti period prošle godine, uz istovremeni rast uvoza za 5,2%. Snažnijim rastom izvoza od uvoza roba, deficit robne razmjene je na godišnjoj razini smanjen na 602,3 mil eura (-0,4%). Vrijednost robnog izvoza u svibnju je iznosila 938 mil eura dok je uvoz roba iznosio 1,54 mlrd eura pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,9%...
U razdoblju od siječnja do svibnja, deficit robne razmjene iznosio je 2,9 mlrd eura što je za 35 mil eura (-1,2%) manje u odnosu na isto razdoblje 2014. Pri tome je vrijednost plasiranih roba u inozemstvo u promatranom razdoblju iznosila 4,5 mlrd. eura (+10,7%), a uvezenih gotovo 7,4 mlrd. eura (+5,7%), pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,5% (2,7 pb više nego u istom periodu lani).
Promatrano prema NKD-u, u prvih pet mjeseci djelatnost poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo bilježi rast robnog izvoza za 25,5% (rast uvoza za 12,1%), prerađivačka industrija 10,5% (rast uvoza za 7,3%), opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 17,4% (rast uvoza za 18,9%), opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te sanacije okoliša 17,1% (pad uvoza za 12,7%).
S druge strane djelatnost rudarstvo i vađenje je zabilježila pad izvoza od 15% uz istovremeni pad uvoza za 14,8%. Pri tome unutar prerađivačke industrije snažniji izvoz od uvoza roba bilježi prehrambena industrija (20,1% vs 2,4%), proizvodnja tekstila (8,1% vs 0,3%), proizvodnja kože i srodnih proizvoda (30,3% vs 21,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (24,5% vs 19,0%), proizvodnja proizvoda od gume i plastike (16,1% vs 11,9%), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (22,9% vs 7,6%), proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (21,1% vs 13,8%), proizvodnja motornih prikolica vozila, prikolica i poluprikolica (59,4% vs 6,6%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava –brodovi (136,1% vs 3,4%).
U promatranom razdoblju preko 67% izvoza ostvareno je u zemlje članice EU (izvezeno robe u vrijednosti 3 mlrd eura ili 14,4% više nego u istom razdoblju lani), dok je istovremeno uvezeno roba u vrijednosti 5,8 mlrd eura (godišnji rast za 9,7%). Posljedično je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU iznosio 2,8 mlrd eura (godišnje povećanje deficita za 135,7 mil eura, odnosno 5,1%). Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU u istom razdoblju se poboljšala te iznosi 51,6% (49,4% u istom periodu lani).
S druge strane, u prvih pet mjeseci ove godine višak u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-a dosegnuo je 414,4 mil eura što je 1,5 mil eura manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (-0,4% godišnje). Naime, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine izvoz u zemlje CEFTA-e zabilježio je blagi pad od 0,2%, dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e praktički stagnirao (-0,02%). Stoga se pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e blago se pogoršala te u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 213,4% (213% u istom periodu lani).
Iako podaci o rastu robnog izvoza ohrabruju, izvoz je i dalje ograničen niskom konkurentnošću domaće industrije i slabijim oporavkom pojedinih trgovinskih partnera, dok uvoz ograničava i dalje slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima.
Stoga na razini cijele 2015. godine očekujemo pozitivne stope rasta i izvoza i uvoza pri čemu bi stopa izvoza trebala nadmašiti stopu uvoza, objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
