Menu
Hrvatska maloprodaja kreće se u skladu s europskim i svjetskim trendovima, nastojeći što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na želje i potrebe kupaca...
To je vidljivo i iz hrvatskih i europskih makroekonomskih pokazatelja koji potvrđuju važan utjecaj trgovine na ukupno gospodarstvo EU. Primjerice, udio trgovine na malo u BDP-u kreće se prosječno na godišnjoj razini oko 10 % (posljednji raspoloživi podatak odnosi se na 2012. godinu, kada je udio trgovine u BDP-u iznosio 9,6 %). Na razini Europske unije, trgovina prosječno sudjeluje u BDP-u s udjelom od 10,9 %. Na razini EU, u trgovini posluje 5,5 milijuna subjekata, odnosno svaki je četvrti poduzetnik u Uniji registriran u djelatnosti trgovine. U Hrvatskoj je više od četvrtine poduzetnika registrirano u djelatnostima trgovine, odnosno 26,03 % iznosi udio poduzetnika u djelatnosti trgovine u ukupnom broju poduzetnika. Broj zaposlenih u djelatnostima trgovine u Hrvatskoj i Europskoj uniji upućuje na činjenicu da je trgovina vodeći odnosno drugi najveći poslodavac u gospodarstvu. Tako u Hrvatskoj oko 15 % svih zaposlenih radi u trgovini.
Podaci za 19 zemalja Europske unije za 2012. godinu pokazuju da je Hrvatska imala 20,2 tisuće prodavaonica u trgovini na malo. U Hrvatskoj na 1 prodavaonicu prosječno dolazi 211 stanovnika. Trgovina je zrcalna slika svih makroekonomskih kretanja, što pokazuju i kretanja u trgovini, budući da je ona prva u doticaju s potrošačima te osjeti sve promjene u odnosu na njihove navike u kupovini. Pod utjecajem svjetske krize od 2008. godine, dolazi do stabilizacije potrošnje, takva kretanja nastavljena su i tijekom proteklih godina, uz iznimku u 2011. godini, kada je promet u trgovini na malo rastao na godišnjoj razini od 1 %. Nakon blagog oporavka u 2011. godini, ponovo dolazi do stabilizacije potrošnje i pada prometa na godišnjoj razini u 2012. godini od -4,2 %, odnosno u 2013. godini od -0,6 %. Tijekom 2014. godine dolazi do blagog oporavka, pa se kumulativno na godišnjoj razini bilježi rast prometa za 0,4 % u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini.
Glavne karakteristike hrvatskoga maloprodajnog tržišta su koncentracija, internacionalizacija i konsolidacija. Istraživanje tržišta mješovitom robom pokazuju da top 10 trgovaca drži oko 72 % tržišta. Na tržištu maloprodaje došlo je i dolazi do preslagivanja.
S jedne strane, pod utjecajem pada prihoda, neki su trgovački lanci napustili Hrvatsku, neki trgovci najavljuju svoj odlazak, dok je, primjerice, Ikea uložila u Hrvatskoj i upravo 2014. godine otvorila svoj prvi prodajni objekt. Općenito govoreći (a istraživanje Deloittea o vodećim svjetskim trgovačkim lancima to i potvrđuje), top 10 trgovaca na svijetu, među kojima je 5 europskih, pokazuje da je gotovo 40 % prihoda ovih trgovaca ostvareno na tržištima izvan matične zemlje trgovca.
Svakako, valja istaknuti i Agrokorovo preuzimanje poslovnog sustava Mercatora, što je također dovelo do određenog preslagivanja tržišta i nastavaka internacionalizacije domaće maloprodaje na tržište Unije, ali i susjednih zemalja.
Internacionalizacija poslovanja jedan je od čimbenika uspjeha poslovanja. Jedna od značajki hrvatskog tržišta maloprodaje, koja je došla do izražaja u 2014. godini, jest i vitalnost te poslovna uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca, o čemu svjedoči i izlazak nekih od lokalnih trgovaca na tržište drugih županija te na tržište Grada Zagreba.
Podaci Eurostata u 2014. godini pokazuju da Internet trgovina u Hrvatskoj raste. Primjerice, 2012. godine 16 % kupaca kupovalo je online, 2013. godine 19 %, a 2014. godine 22 %. Valja istaknuti, ipak, da je riječ o relativno maloj bazi podataka, pa su stope rasta dvoznamenkaste. Važan je trend i činjenica da online trgovina u Hrvatskoj kontinuirano raste. Online trgovina ima potencijala i može biti prilika na tržištu, osobito za male i srednje poduzetnike. S druge strane, valja istaknuti da je u 2013. godini udio hrvatskih građana koji se redovito koriste Internetom (63 %) u ukupnom stanovništvu i dalje ispod prosjeka EU (72 %). Također, činjenica je da u četverogodišnjem razdoblju, promatrano od 2009. godine kada se 44,4 % hrvatskih građana redovito (barem jednom tjedno) koristilo Internetom, sve do svibnja 2013. godine (63 %), Hrvatska ostvarila porast od gotovo 19 %, što je najveći porast tog pokazatelja u EU10. Čestih korisnika Interneta u 2013. je godini bilo evidentirano 53 %, što je manje od prosjeka u EU (62 %), ali se broj građana koji se nikada nisu koristili Internetom smanjuje, s 35 % 2012. godine na 29 % stanovništva u 2013. godini. No, taj je postotak i dalje veći od prosjeka EU (20 %).
Podaci iz kolovoza 2014. godine pokazuju da posljednjih deset mjesec promet u trgovini na malo raste. Takav slučaj desetomjesečnog trenda godišnjeg rasta zadnji je put zabilježen 2007. godine, dakle prije početka krize. U svibnju 2015. godine, promet u trgovini na malo realno je bio za 4,1 % veći u odnosu na isti mjesec lani i predstavlja najbržu dinamiku rasta još od rujna 2007. godine (7,3 %).
Proteklih dvadesetak godina, trgovina je jedna od najrazvijenijih, najkonkurentnijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva. No, trgovina je ujedno i zrcalna slika svih makroekonomskih kretanja. Kao takva, prva je u doticaju s potrošačima i osjeti sve promjene u navikama potrošnje. Od 2008. godine, dolazi do ograničenja potrošnje te su takva kretanja nastavljena i tijekom proteklih godina, uz iznimku 2011. godine, kad je promet u trgovini na malo rastao na godišnjoj razini od 1 %.
Od kolovoza 2014. godine do danas, promet u trgovini na malo kontinuirano raste, što predstavlja pokazatelj pozitivnih pomaka u RH. U svibnju ove godine, u odnosu na isto razdoblje u 2014. godini, promet u trgovini na malo realno je bio za 4,1 % veći. Takav slučaj desetomjesečnoga trenda godišnjeg rasta zadnji je put zabilježen 2007. godine, dakle prije početka krize (7,3 %). Što se tiče djelatnosti trgovine, prema podacima Eurostata, nastavlja se pozitivan godišnji trend realnog prometa u trgovini na malo (odjeljak G47) na razini EU, koji je započeo u kolovozu 2013. godine, a u koji se uklapa i RH.
