U lipnju su, prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni depoziti poslovnih banaka nastavili s godišnjim stopama rasta dosegnuvši 244,2 mird kuna. Time su ukupni depoziti (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) u odnosu na isti mjesec 2014. godine porasli za 4,3% ili 10,1 mlrd. kuna...
Međugodišnjem rastu pridonio je i porast na mjesečnoj razini budući da su u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti banaka viši za 1,4% (3,3 mlrd kuna). I godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita prvenstveno je pridonio rast depozitnog novca koji je krajem lipnja iznosio 46,9 mlrd kuna što je 6,8% (3 mlrd kuna) više u odnosu na svibanj ali i 13,6%, odnosno 5,6 mlrd kuna više u odnosu na kraj lipnja 2014. godine.
Nadalje, krajem lipnja ukupni štedni i oročeni depoziti su iznosili 197,4 mlrd kuna, te su u odnosu na kraj lipnja prošle godine porasli za 4,4 mlrd kuna (2,3%). Pritom su oni kunski iznosili 34,6 mlrd kuna, te su u odnosu na isti period lani porasli za 567 mil kuna (1,7%), dok su oni devizni iznosili 162,7 mil kuna, što je godišnji rast za 3,9 mlrd kuna (2,4%). Budući da devizni depoziti čine preko 82% ukupnih štednih i oročenih depozita rast prosječnog tečaja EUR/HRK (+0,1%) na godišnjoj razini pridonio je rastu njihovog kunskog izraza.
Promatrano prema sektorima godišnji pad od 597,5 mil kuna zabilježen je jedino u kategoriji drugih financijskih posrednika (-21,7%) čiji su ukupni depoziti krajem lipnja iznosili 2,2 mlrd kuna. Depoziti stanovništvu, koji čine 83,7% ukupnih depozita, dosegli su 165,2 mlrd kuna što je 1,1% odnosno 1,7 mlrd kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti stanovništvu su zabilježili pad za 0,1%, odnosno 100,2 mil kuna. Depoziti poduzeća na kraju promatranog mjeseca iznosili su 23,5 mlrd kuna što predstavlja godišnji rast od 5,5% (1,2 mlrd kuna), dok su u odnosu na kraj svibnja porasli za 736,9 mil kuna (3,2%).
"Kako alternativne vrste investiranja nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka jer su se tržišne kamatne stope i prinosi na dužnička i vlasnička ulaganja na domaćem tržištu snizili, očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta depozita. S druge strane sektor stanovništva mogao bi i dalje odgađati kupovinu trajnih dobara i svoje viškove držati u obliku depozita", objavili su RBA analitičari.