Menu
Ruska ekonomija je dospjela na razinu maksimalne recesije i uskoro će se početi oporavljati, smatraju ekonomisti. Prema tvrdnjama stručnjaka sveučilišta Visoka škola ekonomije, tijekom prvog polugodišta 2015. godine bruto domaći proizvod Rusije smanjen je za 3,7%...
U godišnjem monitoringu ekonomske situacije koji pravi Ruska akademija za narodno gospodarstvo i državnu administraciju (RANHiGS), „lipanj je u izvjesnom smislu bio prijelomni mjesec sadašnje krize u ruskoj ekonomiji”. Pad osnovnih pokazatelja je u izvjesnoj mjeri usporen. U svibnju je recesija industrijske proizvodnje iznosila 5,5%, a u lipnju 4,8%. Količina investicija je u svibnju smanjena za 7,6%, a u lipnju za 7,1%, dok je nezaposlenost dostigla 5,5% i prestala rasti. „Možda smo sada blizu ekonomskog dna”, kaže Jurij Arhangeljski iz brokerske kompanije „KIT Finance Broker”.
Prema tvrdnjama ekonomista iz Visoke škole ekonomije, rast ruske ekonomije mogao bi početi 2016. godine. „Do kraja godine će se samo usporavati recesija, a 2016. će početi ’neznatan rast’ ekonomije”, navodi se u rezultatima njihovog istraživanja. Po mišljenju Elizavete Belugine, analitičarke brokerske kompanije FBS, „do tog trenutka bilo kakvi pozitivni trenuci vjerojatno će biti samo privremenog karaktera”. Konkretno, prema saznanjima stručnjaka RANHiGS-a, „pored unutarnje potražnje, na dinamiku ruske industrijske proizvodnje i dalje utječu slabljenje investicijske aktivnosti, smanjeno kreditiranje i pad cijena nafte“.
„Ako cijene nafte ostanu na razini od 60 dolara za barel, a u sljedećim mjesecima će se spustiti čak i ispod te razine, onda će se ruski budžet naći u krajnje teškoj situaciji i neće biti više snage za povratak na rast bruto domaćeg proizvoda“, smatra Elizaveta Belugina. A prema riječima Valentina Gavrilova, direktora odjeljenja za istraživanje tržišta kompanije CBRE, „najveće nade se polažu u četvrti kvartal 2015. godine, kada će doći do sezonskog povećanja potražnje za naftom i smanjenja kreditnih stopa“.
Rast ruske ekonomije analitičari u velikoj mjeri vezuju za privlačenje stranih investicija. Konkretno, količina ulaganja u ruske akcije i obveznice iznosi 300 milijardi dolara, ističe se u istraživanju Gajdarovog instituta i RANHiGS-a. „Zapadni investitori su prestali reagirati čak i na negativan učinak koji je nastao uslijed geopolitičkih rizika zbog sjedinjenja Rusije s Krimom“, rekao je za RBTH jedan od autora istraživanja, šef laboratorija RANHiGS-a Aleksandar Abramov. Stručnjak, međutim, ističe da će se u srednjoročnoj perspektivi investitori najvjerojatnije opredijeliti za razvijena tržišta. „Povećani rizik uslijed devalvacija rublja, makroekonomska nestabilnost, zaoštravanje situacije sa sankcijama i politički pritisci na investitore mogu izazvati novi val rasprodaje preostalih aktiva“, kaže Abramov.
Prema prognozama Georgija Vaščenka, načelnika uprave operacija na ruskom tržištu vrijednosnih papira u investicijskoj kompaniji „Freedom Finance“, investitori će se orijentirati na kinesko tržište i opredijelit će se za ulaganje u razvijena tržišta, koja imaju bolju dinamiku. „U očima krupnih fondova rusko tržište nema prednosti u odnosu na tržišta SAD-a i Europe“, kaže Vaščenko, i ujedno podsjeća da je udio ruskih vrijednosnih papira u portfelju globalnih fondova po pravilu neznatan i nešto je iznad 1-2% ukupnog portfelja.
