Menu
Ruski plinski gigant Gazprom neće izmijeniti svoje planove širenja na europska tržišta u vezi s izjavama Europske komisije, priopćili su u press-službi kompanije. Europska komisija odabrala je četiri prioritetna plinska projekta na Balkanu, koji bi trebali smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Konkretno, radi se o isporukama plina po Transjadranskom plinovodu iz Azerbajdžana i industrije ukapljenog zemnog plina u Hrvatskoj...
Prema mišljenju ruskih stručnjaka, izjave Europske komisije su prije svega političke naravi. ''Primjena metode nedobronamjerne i netržišne konkurencije prema Gazpromu od strane korporacija, koje lobiraju za svoje interese u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, bila je očekivana'', govori Evgenij Icakov, docent na fakultetu za ekonomske i društvene znanosti pri RANHiGS-u. Prema njegovim riječima, problem širenja plinovoda Sjevernog toka i izgradnje Turskog toka u mnogo čemu ovisi o aktualnoj političkoj i ekonomskoj situaciji. ''Trenutno je europskim kompanijama jeftinije kupovati ruski plin od Gazproma, no ako tranzit preko Ukrajine postane nemoguć, onda će se proširiti Sjeverni tok, a glasovi, koji lobiraju za Turski tok, bit će glasniji'', smatra Icakov.
Prema riječima Dmitrija Bedenkova, analitičara odjela IK RUSS-INVEST-a, zasad je prerano govoriti o konkurentskim mogućnostima azerbajdžanskog plina u Europi. ''Preliminarni kapacitet projekta iznosi 10 milijardi kubnih metara godišnje s perspektivom povećanja do 20 milijardi kubnih metara u slučaju uspješne realizacije'', govori. Zbog malenog kapaciteta on se ne može razmatrati kao konkurent najvećim izvoznicima. ''U Europi i dalje proučavaju mogućnost diversifikacije isporuka energetskih izvora na kontinent. Radi toga vode se pregovori s najrazličitijim državama. Dok su u tijeku, rezultat tih pregovora nije jasan, dake, bit će logično ako plin nastave isporučivati oni koji to rade već mnogo godina, između ostalog, i Rusija'', govori vodeći Dmitrij Baranov, vodeći stručnjak agencija Finam Menedžment.
Općenito gledavši, budućnost ruskih isporučitelja, prema riječima stručnjaka ovisi o tržišnoj konjunkturi. ''Ako se ekonomska situacija u Europi nastavi pogoršavati potražnja plina će padati zajedno s cijenom'', govori Evgenij Icakov. Prema njegovim riječima, u takvoj situaciji Gazprom neće imati sredstva da izgradi dodatne grane u Europu. ''Ako se, pak, ekonomska situacija poboljša, europskim poduzećima bit će potreban plin, čak će američkim korporacijama biti teško blokirati razvijanje suradnje Gazproma s Europom'', govori. Konkretno, prema mišljenju Icakova, američkim proizvođačima plina trebat će oko 5 godina, kako bi uspostavili isporuke ukapljenog zemnog plina.
''Poziciju Gazproma mogao bi uzdrmati rast udjela Norveške u izvoznim isporukama plina u EU te rast isporuka ukapljenog zemnog plina'', smatra Dmitrij Bedenkov. Prema njegovim riječima, važna okolnost je isto i opći pad udjela potražnje plina u EU, koji je pao za 11% u 2014. u odnosu na 2013. Međutim, prema riječima Bedenkova, prema rezultatima 2014. udio ukapljenog zemnog plina u potražnji plina u EU iznosio je samo 8%.
Izvor: RBTH
