Menu
Prema podacima Eurostata, dug opće države u Europskoj je uniji u prvom kvartalu ove godine dosegao razinu od 88,2 % BDP-a, što je 1,3 postotna boda više nego u posljednjem kvartalu prošle godine te dva postotna boda više nego u prvom kvartalu prošle godine...
Time je usporavanje negativnih kretanja, koje je bilo prisutno u prethodna dva kvartala, donekle narušeno, unatoč povećanoj fiskalnoj disciplini u najvećem broju zemalja članica. To je dijelom posljedica i dalje suzdržanoga gospodarskog rasta, koji nije dovoljno snažan da znatnije utječe na kretanje udjela duga opće države u BDP-u, a dijelom je rezultat lakog i jeftinog zaduživanja zemalja pri povijesno niskim kamatnim stopama. U odnosu na prethodni kvartal, povećanje udjela duga u BDP-u zabilježeno je u petnaest zemalja članica EU (najviše u Belgiji, Italiji i Hrvatskoj), dok je istodobno smanjenje udjela zabilježeno kod dvanaest zemalja, pri čemu je ono bilo najizraženije u Grčkoj, Latviji i Litvi (nedostaje podatak za Irsku, dok je podatak za Hrvatsku privremen).
"Hrvatska je jedna od zemalja s najnepovoljnijim tendencijama kretanja javnoga duga. Drugim riječima, u prvom je kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, javni dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 %, dok je njegov udio u BDP-u istodobno dosegao visokih 87,7 %. To je porast od 6,2 postotna boda, a veći porast zabilježen je samo u Bugarskoj gdje je iznosio 10 postotnih bodova", komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Udio duga opće države u BDP-u u prvom se kvartalu ove godine kretao između 10,5 % u Estoniji i 168,8 % u Grčkoj, pri čemu se Hrvatska, s udjelom od 87,7 %, nalazila na devetnaestom mjestu, vrlo blizu prosjeka EU. Riječ je ipak o izrazito visokoj opterećenosti dugom u Hrvatskoj, s obzirom na stupanj gospodarske razvijenosti i činjenicu da slične zemlje bilježe znatno niže udjele (Bugarska 29,6 %, Latvija 35,0 %, Litva 38,1 %, Rumunjska 38,4 %, Češka 42,4 %, Poljska 50,8 %, Slovačka 54,0 %, Mađarska 77,6 %, Slovenija 81,9 %). Uz samu visinu javnog duga, Hrvatsku obilježava i kontinuitet visokoga i dugoročno neodrživog rasta duga, što je posljedica kumuliranja kontinuirano visokih proračunskih deficita. Tako je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, javni dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 % dok je njegov udio u BDP-u istodobno narastao s 81,5 % na 87,7 %, odnosno za 6,2 postotna boda (prema visini godišnjeg porasta udjela duga u BDP-u, Hrvatska se pozicionirala na visoko drugo mjesto među zemljama članicama EU, nakon Bugarske čiji je dug povećan za 10 postotnih bodova). Očito je da se Hrvatska nalazi među zemljama s najizraženijim nepovoljnim tendencijama u kretanju javnog duga koje generiraju visoku potrebu za zaduživanjem (oko 20 % BDP-a), visoke troškove plaćanja kamata (oko 3,5 % BDP-a) te, povezano s tim, visoku ranjivost zbog naraslih rizika u vezi s promjenama tečaja i kamatnih stopa na svjetskomu financijskom tržištu. Na godišnjoj razini, javni dug kontinuirano raste od zadnjega kvartala 2008. godine, i u tom je razdoblju više nego udvostručen (povećan za 153,3 milijarde kuna), čime je njegov udio u BDP-u porastao s 38,9 % na 87,7 %.
Visoka razina i neodrživa dinamika rasta duga opće države jedan su od bitnih čimbenika neinvesticijskoga kreditnog rejtinga Hrvatske i uzrok njegova mogućega daljnjeg snižavanja, s obzirom na činjenicu da se u narednoj godini očekuje povećanje duga iznad razine od 90 % BDP-a. Stoga rješavanje pitanja koja generiraju neodrživ rast javnog duga, a prvenstveno fiskalne konsolidacije, niskoga gospodarskog rasta i vanjske ranjivosti, zahtijeva ubrzanu provedbu snažnih strukturnih reformi kako bi se stvorili temelji za zaustavljanje sada već zabrinjavajuće situacije s javnim dugom i omogućio održiv gospodarski ras
