Menu
Očekivano, Upravno vijeće Europske centralne banke (ECB) na današnjem je sastanku donijelo odluku o zadržavanju razina ključnih kamatnih stopa: kamatne stope na glavne operacije refinanciranja na razini od 0,05 %, na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke na razini od 0,30 % te na stalno raspoloživu mogućnost novčanih depozita kod središnje banke na razini od -0,20%. Time one ostaju na povijesno niskim razinama, a kamatna stopa na depozite ostaje negativna, stoji u komentaru HGK...
Naime, probleme u protočnosti transmisijskog mehanizma između banaka i privatnog sektora, krhkog, nesigurnog i neujednačenoga gospodarskog oporavka te deflatornih pritisaka koji pozicioniraju inflaciju znatno ispod ciljane razine od „ispod, ali blizu 2 %“, ECB u posljednjih godinu dana cilja mjerama koje imaju karakter ekspanzivne monetarne politike. Nakon što konvencionalni instrumenti (politika kamatnih stopa) nisu bili dostatni, uvedene su i nekonvencionalne mjere koje rezultiraju rekordno visokim monetarnim stimulansom (zbirna mjesečna kupnja vrijednosnih papira javnog i privatnog sektora iznosi 60 milijardi EUR). Predviđa se da će se ove mjere provoditi do kraja rujna 2016. godine, odnosno do dosezanja prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom inflacijom u srednjoročnom razdoblju. Ujedno, očekuje se jačanje gospodarskog oporavka čemu bi trebala doprinijeti i niska cijena nafte putem povećanja realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti tvrtki.
Povijesni monetarni stimulans ujedno utječe na pad vrijednosti eura prema ključnim svjetskim valutama, što poboljšava cjenovnu konkurentnost euro područja, odnosno jača potražnju za izvozom. Istodobno bi trebao utjecati i na jačanje inflacije, no zasad se ona nije podignula znatnije od 0 % te se ne očekuje dosezanje ciljne razine ni ove ni sljedeće godine.
Iako Hrvatska nije članica eurozone, događanja na ovom području svakako utječu i na hrvatsko gospodarstvo zbog uske gospodarske povezanosti (oko 60 % robne razmjene Hrvatska ostvaruje s članicama eurozone, 55 % kod izvoza, 62% kod uvoza). Ujedno postoji značajna valutna povezanost kune i eura te se tečajevi kune prema drugim valutama (primjerice USD ili CHF) formiraju putem tečaja eura, uslijed čega trenutno kuna značajno deprecira prema američkom dolaru. Stoga oporavak i brzina gospodarskog rasta eurozone (koja se procjenjuje na 1,5 % ove godine) uvjetuje i brzinu oporavka ovisnog hrvatskoga gospodarstva, ponajviše putem izvozne potražnje koja raste ove godine dvoznamenkastim stopama (u prva četiri mjeseca 11,4 %) te trenutno predstavlja najvažniju polugu oporavka hrvatskog BDP-a. Ocjenjujemo da će se na razini ove godine ostvariti neznatan rast BDP-a, od 0,3 % do 0,5 %, ističe se u komentaru HGK.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Gospodarski rast eurozone, s kojom Hrvatska ostvaruje oko 60 % robne razmjene, procjenjuje se na oko 1,5 % u 2015. godini. Takva kretanja utječu i na oporavak hrvatskog gospodarstva, ponajprije kroz izvoznu potražnju, što je vidljivo kroz dvoznamenkastu stopu rasta hrvatskog robnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine. Stoga očekujemo da će se na razini ove godine ostvariti neznatan rast hrvatskog BDP-a od 0,3 do 0,5 %.“
