Menu
Javni dug Hrvatske, prema prognozama, 2018. godine dosegnut će 348,7 milijardi kuna, odnosno gotovo 96 posto BDP-a, pokazuju podaci iz danas objavljene publikacije RBAnalize.
Hrvatska je prošle godine prešla na novu metodologiju izvješćivanja prema ESA 2010 metodologiji koju propisuje Europska komisija, čime su u obuhvat opće države ušli HBOR i DAB, te preuzete obveze po dugu HŽ Carga na osnovi izdanih jamstava...
"U skladu s novom metodologijom deficit konsolidirane opće države u 2014. dosegnuo je iznos od 18,8 mlrd. kuna ili 5,7% BDP-a. Kumuliranje fiskalnih deficita tijekom proteklih razdoblja utjecalo je na porast javnog duga, koji je koncem prošle godine premašio razinu od 279 mlrd. kuna ili 85% BDP-a. Najveći utjecaj na porast javnog duga imao je prošireni obuhvat na dug HBOR-a te se javni dug povećao za čak 4,4 p.b. u usporedbi s 2013. godinom"navode analitičari RBA.
Analitičari upozoravaju i da su se mjere na smanjenje manjka koncetrirale na punjenje proračuna, umjesto da se snažnije kontrolira potrošnja.
"Unatoč provedenim strukturnim mjerama (u iznosu od 2,3% BDP-a) koje je zahtijevala EK u okviru EDP procedure, ostvareni fiskalni manjak u prošloj godini ponajprije je rezultat pada gospodarske aktivnosti te preuzimanja dugova javnih poduzeća. Nažalost, korektivne mjere su dominantno bile usmjerene na povećanje proračunskih prihoda (ponajprije kroz povećanje stope doprinosa na zdravstveno osiguranje te izmjene u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju beneficiranog radnog staža), dok su snažnije strukturne mjere na rashodnoj strani izostale. Drugim riječima, i uz izvjesno smanjenje pojedinih rashoda, zadržana je njihova rigidna struktura s visokim udjelom rashoda za socijalne naknade, plaće i materijalne troškove. S druge strane, smanjeni su rashodi za investicije, čime je dodatno umanjen učinak na gospodarski rast. Tako su ukupni rashodi definirani u sklopu fiskalnih pravila u prošloj godini porasli za 0,2%, dok je nominalni BDP smanjen za 0,4%, čime je već drugu godinu zaredom prekršen Zakon o fiskalnoj odgovornosti", navodi se u analizi.
Trošak kamata na javni dug nastavlja rasti, kao i državna potrošnja, što upućuje na nastavak novih proračunskih manjkova.
"Dostupni podaci o ostvarenju središnjeg državnog proračuna pokazuju da je u prvih pet mjeseci trošak plaćanja kamata premašio 5 mlrd. kuna, što je 10,4% više u odnosu na isto razdoblje lani. Bez obzira na izvjesna poboljšanja u ostvarenju prikupljenog PDV-a koji je u istom razdoblju zabilježio godišnji rast od 9,3%, činjenica jest da državna potrošnja bilježi iznadočekivane vrijednosti, što implicira nastanak novih fiskalnih manjkova. Tako je prema statistici DZS-a u prvom tromjesečju ove godine zabilježen realan rast državne potrošnje od 0,6% godišnje, što upućuje na rizik neostvarenja značajnije fiskalne konsolidacije u (pred)izbornoj godini. Stoga do kraja godine očekujemo rebalans državnog proračuna koji bi mogao rezultirati deficitom od 5,4% BDP-a u 2015. godini. Posljedično, javni dug će premašiti razinu od 90% BDP-a, a s obzirom na predviđeni intenzitet smanjenja proračunskog manjka kakav je predstavljen u sklopu najnovijeg Programa konvergencije, držimo da će se javni dug u osnovnom scenariju stabilizirati tek u 2019. godini, kada bi mogao dosegnuti gotovo 96% BDP-a", prognoziraju analitičari RBA.
Analitičari upozoravaju da je krajnje vrijeme da se ozbiljno počnu implementirati nalazi dubinske analize rashoda na koje se poziva i Europska komisija: na prihodovnoj strani potreban je zaokret prema manje distorzivnim porezima, kao što je porez na nekretnine, dok se glavnina fiskalne konsolidacije treba fokusirati na smanjenje neproduktivnih transfera i subvencija.
"S obzirom na to da je razina javne potrošnje u Hrvatskoj čak 7 p.p. iznad usporedivih zemalja članica EU10, strukturnim mjerama racionalizacije plaća te poboljšanjem učinkovitosti socijalnih rashoda i subvencija moguće je postići prosječne uštede i do 5% BDPa. Svako daljnje odgađanje dodatno imobilizira privatni sektor kojem treba dati veći fiskalni prostor kako bi se pokrenulo gospodarstvo prema višim stopama rasta koje bi jamčile fiskalnu i makroekonomsku održivost u dugom roku", zaključuju analitičari RBA.G
