Menu
Prema posljednjim podacima o robnoj razmjeni, u travnju je došlo do poboljšanja u vanjskotrgovinskoj bilanci. Naime, vrijednost ukupno plasiranih roba u inozemstvo iznosila je 956 mil eura što predstavlja nominalni rast od 15,9% godišnje. Istovremeno, u istom mjesecu uvezeno je robe u vrijednosti 1,59 mlrd eura ili 2,2% više u odnosu na isti mjesec lani. Posljedično manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio je 629,6 mil eura što je za 13,4% manje nego u istom mjesecu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom povećala se s 57,1% koliko je iznosila u ožujku na 60,3% u travnju...
U razdoblju od prva četiri mjeseca ove godine vrijednost robnog izvoza dosegnula je 3,530 mlrd eura (+11% godišnje) dok je vrijednost robnog uvoza iznosila 5,844 mlrd eura (+5,6% godišnje). Posljedično, blago snažniji rast vrijednosti izvoza od uvoza roba pridonio je smanjenju deficita robne razmjene za 1,7%, te on za prvih četiri mjeseca iznosi 2,314 mlrd eura.
Promatrajući prema djelatnostima, prerađivačka industrija (koja u ukupnoj robnoj razmjeni sudjeluje s preko 86%) odražava povoljne trendove u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom. Naime, u prva četiri mjeseca izvoz prerađivačke industrije porastao je za 10,7%, dok je uvoz također porastao za 7,8% na godišnjoj razini, što može upućivati na veliku uvoznu komponentu u prerađivačkoj industriji. Najznačajnije izvozne djelatnosti u prva četiri mjeseca bile su djelatnosti proizvodnje strojeva i uređaja (vrijednosti 280,2 mil eura uz godišnji rast od 7,5%), zatim proizvodnja prehrambenih proizvoda (272,7 mil eura uz rast od 20,8%), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (240,8 mil eura uz rast od 23,8%), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (217 mil eura s rastom od 9,1%) te proizvodnja električne opreme (213,2 mil eura, uz rast od 7,1%).
S obzirom na zemlju porijekla, u prva četiri mjeseca najvažniji hrvatski trgovinski partneri i dalje ostaju Italija, Njemačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Austrija. U promatranom razdoblju preko 67% izvoza ostvareno je u zemlje članice EU (izvezeno je roba u vrijednosti 2,4 mlrd eura ili 14,7% više nego u istom razdoblju lani), dok je istovremeno uvezeno roba u vrijednosti 4,6 mlrd eura (godišnji rast za 9,9%). Posljedično je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU iznosio 2,2 mlrd eura (godišnje suženje deficita za 111,6 mil eura, odnosno 5,3%). Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU u istom razdoblju se poboljšala te iznosi 51,6% (49,4% u istom periodu lani).
S druge strane, u prva četiri mjeseca višak u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-a dosegnuo je 330,6 mil eura što je 10,3 mil eura više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (+3,2% godišnje). Naime, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine izvoz u zemlje CEFTA-e zabilježio je blagi pad od 0,1%, dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e smanjen za 3,8%. Stoga se pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e značajno poboljšala te u prvih četiri mjeseca ove godine iznosi 217% (208,9% u istom razdoblju lani).
"U preostalom dijelu godine očekujemo nastavak relativno većih stopa rasta izvoza od uvoza te posljedično i poboljšanje u saldu robne razmjene s inozemstvom. Ipak snažniji izvoz u uvjetima pooštrene konkurencije i dalje ograničava niska konkurentnost te još uvijek ograničeni oporavak pojedinih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (poput Italije i/ili Srbije). S druge strane, slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba", objavili su RBA analitičari.
