Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, sukladno metodologiji ESA 2010 dug opće države (koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti) na kraju prvog tromjesečja dosegnuo je 288,5 mlrd kuna (87,7% BDP-a)...
U odnosu na isto razdoblje lani, javni dug je veći za 20,8 mlrd kuna ili 7,8%. U usporedbi s veljačom dug opće države povećan je za 7,7 mlrd kuna odnosno 2,7% dok je u odnosu na kraj prošle godine zabilježio povećanje od 8,9 mlrd kuna (3,2%). Preko 58% javnog duga na kraju prvog tromjesečja, odnosno 167,5 mlrd kuna odnosi se na unutarnji javni dug, dok se ostatak duga (121,1 mlrd kuna) odnosi na zaduženost prema inozemnim vjerovnicima. Porastu javnog duga u prvom tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine najvećim dijelom je doprinijela vanjska komponenta duga opće države s rastom od 6,4% ili 7,3 mlrd kuna, a najvećim je dijelom rezultat izdanja državne obveznice u ožujku u vrijednosti od 1,5 milijardi eura. U odnosu na prosinac prošle godine unutarnja komponenta javnog duga zabilježila je rast od 1,6 mlrd kuna (1,0%). S obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, aprecijacija domaće valute naspram eura (0,2% u odnosu na ožujak i prosinac prošle godine) svakako je pridonijela nižem iskazu javnog duga u domaćoj valuti. Najznačajniji doprinos rastu javnog duga došao je od središnje države, koja u ukupnom javnom dugu čini udio od 98,3%. Dosegnuvši iznos od 284 mlrd kuna krajem ožujka, dug središnje države porastao je za 20,7 mlrd kuna u odnosu na ožujak prošle godine (rastući po stopi od 2,8% odnosno 7,9% na mjesečnoj i godišnjoj razini). Premda je na mjesečnoj razini, ali i u odnosu na prosinac prošle godine ostvarilo blagi pad, dug lokalnih jedinica (5,2 mlrd kuna) na godišnjoj razini je porastao za 55 mil kuna odnosno 1,1%.
Jamstva RH na kraju prvog tromjesečja iznosila su 7,4 mlrd kuna te su na mjesečnoj i godišnjoj razini porasla za 3,5% odnosno 1,2%. U odnosu na kraj prošle godine, ukupna jamstva su niža za 549 mil kuna (-6,9%). Preko polovice državnih jamstava (57,6%), odnosno 4,3 milijarde kuna odnosi se na inozemna jamstva dok se ostatak od 3,1 mlrd kuna (42,4%) odnosi na domaća jamstva, od čega se preko 60% odnosi na jamstva dana HBOR-u.
Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog tromjesečja 159,2 mlrd kuna (55,2% ukupnog javnog duga) odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 107 milijardi kuna (37,1%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 22,4 mlrd kuna (7,8%) odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama. Prema našim očekivanjima, javni dug do kraja 2015. godine mogao bi premašiti razinu od 90% procijenjenog BDP-a. Osim toga, u skorije vrijeme su moguće i dodatne revizije javnog duga (prema metodologiji ESA 2010) koje podrazumijevaju proširenje statističkog obuhvata na dug poduzeća u državnom vlasništvu povezanih s lokalnim jedinicama, što će dovesti do ponovnog porasta iskazanog javnog duga, prenose RBA analitičari.
