Menu
Poslovna se klima među članicama EU prati mjesečnim istraživanjem koje se provodi od 1990. godine. Na temelju odgovora uključenih tvrtki izrađuje se indeks ekonomskog raspoloženja za pojedine sektore i ukupno gospodarstvo, koji dobivene rezultate uspoređuje s dugogodišnjim prosjekom...
Hrvatska je u istraživanje uključena od 2008. godine. Indeks ekonomskog raspoloženja na razini EU posljednjih je godina odražavao utjecaj globalne krize pa je početkom 2009. godine pao na najnižu razinu od početka istraživanja, zatim se nakratko, i to od sredine 2010. do sredine 2011. godine, kretao iznad dugogodišnjeg prosjeka, a potom je pao ispod njegove razine. Od kraja 2013. godine indeks se ponovo penje iznad vrijednosti dugogodišnjega prosjeka, ali nikako ne ostvaruje stabilan i kontinuiran rast. Tako je i u lipnju ove godine u EU na mjesečnoj razini smanjen za 0,9 postotnih bodova, na 105,5 (dugogodišnji prosjek = 100), što je prvi pad nakon pet mjeseci kontinuiranog rasta i jednog mjeseca stagnacije. Raspoloženje je u odnosu na svibanj pogoršano u trgovini na malo, uslugama i industriji, a poboljšano je raspoloženje potrošača te poslovno raspoloženje u građevinarstvu i financijskim uslugama. Među članicama najveći je pad indeksa u lipnju zabilježen u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Malti, dok je najveći rast zabilježen u Češkoj i Portugalu.
U Hrvatskoj je vrijednost indeksa ekonomskog raspoloženja najviša među svim članicama EU, međutim to nije posljedica prevladavajućeg optimizma, već kraćeg razdoblja u kojem se izračunava višegodišnji prosjek. U lipnju je Hrvatska ipak bila među deset članica u kojima je zabilježen rast indeksa na mjesečnoj razini i, što je važnije, taj rast kontinuirano traje osam mjeseci zaredom. Takvo razdoblje rasta indeksa ekonomskog raspoloženja najduže je među članicama EU te Hrvatsku, s Belgijom, Bugarskom, Rumunjskom i Španjolskom, svrstava u grupu zemalja koje u posljednjih osam mjeseci obilježava gotovo stalan rast optimizma. Struktura indeksa za Hrvatsku pokazuje da je sredinom ove godine optimistično raspoloženje prevladavalo u industriji, uslugama i trgovini na malo, dok je pesimistično i dalje prevladavalo kod potrošača i u građevinarstvu. No, u odnosu na početak godine (siječanj), kod svih je ovih sektora raspoloženje bilo bolje, a rast optimizma je kod usluga, potrošača te u građevinarstvu nastavljen i u lipnju. Anketirane su tvrtke u industriji i trgovini na malo istodobno bile blago pesimističnije nego u prethodnom mjesecu. U skladu s dobrim vijestima o turističkim dolascima i daljnjem rastu vrijednosti izvoza, očekujemo da bi se blagi rast poslovnoga optimizma mogao nastaviti i u narednim mjesecima.
