Menu
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju najviše smo očekivali na području gospodarstva i rasta životnog standarda. U dvije godine članstva uspjeli smo se, barem statistički, izvući iz recesije, i to kao zadnja članica kojoj je to uspjelo. Oporavak je i dalje na krhkim nogama, no poduzetnici tvrde - da nismo u Uniji - bilo bi nam mnogo gore...
Milijun kilograma prerađenog konca iz tvornice u Oroslavju izvozi se u Sloveniju i Italiju. Nijedna nit ne ostane na domaćem tržištu. Ulaskom u Uniju poslovanje je, kažu, lakše i povoljnije. "Prvenstveno govorimo o protoku robe koji je sada mnogo, mnogo brži, nema više zadržavanja na granicama, a i carine koje su do sada bile više ne postoje", rekao je Saša Muminović iz tvrtke AQUAFILCRO.
"Hrvatski izvoz cvjeta i najzaslužniji je za izlazak iz dugotrajne recesije. I mali poduzetnici zadovoljni su promjenama. Nema više ove papirologije i tih barijera, puno je lakše jer nema više carine, to je bio jedan od velikih tereta", dodaje Muminović.
Sredstva iz europskih strukturnih fondova nova su prilika za snažniji rast domaćega gospodarstva. No kriteriji za dodjelu novca stroži su nego ikad prije. Europska kohezijska politika vodi se načelima - dodane vrijednosti za što veći segment društva, partnerstvo i rezultat. Do 2020. na raspolaganju imamo 10,5 mlijardi eura, a kada bismo ta sredstva dobro iskoristili, BDP bi nam godišnje mogao rasti i do 3%. To bi osnažilo danas krhki oporavak. Oko 3,5% proračunskog novca troši se na kamate, i to u vrijeme kada su kamatne stope na povijesno najnižoj razini. Znatna promjena kamatnih stopa može sve promijeniti, izjavio je Carlos Pinerua, voditelj ureda svjetske banke u Hrvatskoj.
"Ako se to i dogodi, poduzetnici mogu strahovati od nove europske krize. Sumnjam da bi to bio korak unatrag. Oporavak je vidljiv - i prema svim statističkim pokazateljima i na osnovi pada nezaposlenosti. Nije onakav kakav bismo željeli, ali pomak postoji", dodao je Pinerua.
Ono što žele je društvo koje ne treba novac iz stranih izvora. Po uzoru na Poljsku koja do 2020. želi postati zemlja kojoj europski fondovi više - neće trebati, piše HRT.hr.
